Krajem veljače 1972. godine uslijedio je "tjedan koji će promijeniti svijet" - tako ga je nazvao glavni protagonist istog, američki predsjednik Richard Nixon, a odnosi se na njegov posjet Kini. Bit će to uistinu posjet od velike strateške važnosti, kulminacija Nixonove administracije, a doći će do ponovne uspostave diplomatskih odnosa između Washingtona i Pekinga nakon čak 25 godine totalne izolacije bez ikakve komunikacije i diplomatskih odnosa. Cijela kronologija odnosa između SAD-a i komunističke Kine počinje u ovom trenutku te će biti, kako i znamo, od ogromnog utjecaja na svijet. Iako ideološki različiti, Kina i SAD stvorit će jednu posebnu, naročito ekonomsku simbiozu od koje će oboje izuzetno profitirati, a Kina će se na temelju iste popeti do 2. ekonomije svijeta s time da danas pretendira na prvo mjesto.
Zapravo tek sada dolaskom Donalda Trumpa dolazi do većih trzavica u tom odnosu, a Trump Kini nameće i trgovinski rat nastojeći je time prisiliti na potpisivanje trgovinskog sporazuma koji bi osigurao SAD-u dugoročnu dominaciju (bez istog, realno bi bilo za očekivati, Kina bi premašila SAD i postala svjetska ekonomska sila broj 1 vrlo brzo, tako da možda ovo i nije tipično trumpovski napad već operacija u koju bi se upustila svaka američka administracija u ovakvom trenutku).
No, kada je Nixon od 21. do 28. veljače 1972. boravio u Kini tamo je bio s jednim drugim ciljem - da približi Kinu SAD-u i tako stvori veći pritisak na SSSR. Dakako, za globalni socijalistički pokret raskol SSSR-a i Kine, dvije gigantske komunističke zemlje, bio je katastrofalan, a SAD je to jako dobro iskoristio (i poticao).
Podsjetimo, komunisti su nakon krvavog građanskog rata preuzeli vlast u kopnenoj Kini 1949. dok su se nacionalisti povukli na otok Tajvan. SAD je, očekivano, podržavao i priznavao jedino nacionaliste te su Tajvan priznali kao jedinu Republiku Kinu. No, još i prije nego je postao predsjednik, odnosno dok je još bio potpredsjednik, Richard Nixon sugerirao je kako je voljan uspostaviti novi odnos s NRK-om (Narodna Republika Kina). Ključna osoba u realizaciji ovog velikog poduhvata bio je jedan od najutjecajnijih diplomata u američkoj povijesti (utjecajan je i danas iako već ima 96 godina) - dakako, govorimo o Henryu Kissingeru, tadašnjem Nixonovom savjetniku za nacionalnu sigurnost.Počelo se u diplomatskim krugovima šuškati da SAD ima plan uspostaviti odnose s Pekingom. Tijekom 1971. pak Kissinger u maksimalnoj tajnosti odlazi u nekoliko diplomatskih misija u Peking gdje održava sastanke s kineskim premijerom Zhou Enlaijem. Dakako, javnosti nikada ne bi palo na pamet da bi SAD mogao, naročito ne iznenada, uspostaviti odnose s komunističkom Kinom - to je zvučalo kao znanstvena fantastika, naročito u doba Hladnog rata gdje je SAD aktivno ratovao diljem...
Zapravo tek sada dolaskom Donalda Trumpa dolazi do većih trzavica u tom odnosu, a Trump Kini nameće i trgovinski rat nastojeći je time prisiliti na potpisivanje trgovinskog sporazuma koji bi osigurao SAD-u dugoročnu dominaciju (bez istog, realno bi bilo za očekivati, Kina bi premašila SAD i postala svjetska ekonomska sila broj 1 vrlo brzo, tako da možda ovo i nije tipično trumpovski napad već operacija u koju bi se upustila svaka američka administracija u ovakvom trenutku).
No, kada je Nixon od 21. do 28. veljače 1972. boravio u Kini tamo je bio s jednim drugim ciljem - da približi Kinu SAD-u i tako stvori veći pritisak na SSSR. Dakako, za globalni socijalistički pokret raskol SSSR-a i Kine, dvije gigantske komunističke zemlje, bio je katastrofalan, a SAD je to jako dobro iskoristio (i poticao).
Podsjetimo, komunisti su nakon krvavog građanskog rata preuzeli vlast u kopnenoj Kini 1949. dok su se nacionalisti povukli na otok Tajvan. SAD je, očekivano, podržavao i priznavao jedino nacionaliste te su Tajvan priznali kao jedinu Republiku Kinu. No, još i prije nego je postao predsjednik, odnosno dok je još bio potpredsjednik, Richard Nixon sugerirao je kako je voljan uspostaviti novi odnos s NRK-om (Narodna Republika Kina). Ključna osoba u realizaciji ovog velikog poduhvata bio je jedan od najutjecajnijih diplomata u američkoj povijesti (utjecajan je i danas iako već ima 96 godina) - dakako, govorimo o Henryu Kissingeru, tadašnjem Nixonovom savjetniku za nacionalnu sigurnost.Počelo se u diplomatskim krugovima šuškati da SAD ima plan uspostaviti odnose s Pekingom. Tijekom 1971. pak Kissinger u maksimalnoj tajnosti odlazi u nekoliko diplomatskih misija u Peking gdje održava sastanke s kineskim premijerom Zhou Enlaijem. Dakako, javnosti nikada ne bi palo na pamet da bi SAD mogao, naročito ne iznenada, uspostaviti odnose s komunističkom Kinom - to je zvučalo kao znanstvena fantastika, naročito u doba Hladnog rata gdje je SAD aktivno ratovao diljem...
