Sovjetska svemirska letjelica bez posade, Venera 9, sletjela je na površinu planete Venere 22. listopada 1975. Do našeg prvog susjeda na putu prema Suncu letjelica je stigla uspješno nakon nekoliko mjeseci putovanja kroz svemir (Venera 9 lansirana je 8. lipnja 1975. godine). Bila je prva letjelica koja je stigla do orbite Venere i čiji se lander uspješno spustio na površinu da bi od tamo poslao i fotografije - štoviše, bila je to prva fotografija ikad snimljena s jednog drugog planeta!
Venera 9 je također izmjerila oblake debljine 30-40 km s bazama na visini od 30 do 35 km. Izmjerila je i kemijski sastav atmosfere koji je sadržavao klorovodičnu kiselinu, fluorovodičnu kiselinu, brom i jod. Ostali rezultati mjerenja su pokazali da je površinski tlak otprilike 90 atmosfera (9 MPa), površinska temperatura od 485°C (!) te da su razine površinskog osvjetljenja usporedive s ljetnim oblačnim danom na Zemlji.
Kako smo i spomenuli, Venera 9 je bila prva sonda koja je poslala fotografiju s Venerine površine. Na njoj su vidljive sjene, nikakva očigledna prašina u zraku i razno kamenje duljine 30 do 40 cm koje nije erodiralo. Planirana panorama od 360 stupnjeva nije mogla biti fotografirana zato što se poklopci dviju kamera nisu otvorili pa su time ograničili fotografije na 180 stupnjeva.
Kako i znamo, Venera je drugi planet od Sunca. Nazvana je po rimskoj božici ljubavi i ljepote. Najsjajniji je nebeski objekt na našem noćnom nebu (nakon Mjeseca) - a ponekad je možemo vidjeti čak i za dana. Razlog zašto je vidimo često je taj što se nalazi unutar naše orbite tako da nam izgleda kako nikad nije daleko od Sunca - zalazi na zapadu neposredno nakon sumraka te izlazi na istoku pred zoru.
Njezina orbita je nešto kraća od naše - treba joj 224,7 dana da bi obišla Sunce. Zanimljiv je svakako i podatak da je Venera samo jedan od dva planeta našeg Sunčevog sustava koji se rotira u obrnutom smjeru (odnosno da kod nje Sunce izlazi na zapadu, a zalazi na istoku), drugi planet s takvom "obrnutom" rotacijom je Uran.
Još jedna zanimljivost je ta da Venera nema niti jedan prirodni satelit dok sve druge planete, osim Merkura, imaju. Mi dakako imamo samo jedan prirodni satelit, Mjesec, dok recimo Jupiter ima čak 79!
Zbog veličine, mase, okvirne kompozicije i blizine Suncu, Veneru se često naziva Zemljinim "sestrinskim planetom", no u stvarnosti Venera je radikalno drugačija od naše Zemlje u gotovo svim aspektima.
Ima iznimno gustu atmosferu koja je sastavljena 96% od ugljik dioksida. Atmosferski pritisak na površini Venere čak je 92 puta veći nego kod nas na Zemlji (riječ je o pritisku kakvog otprilike možemo kod nas pronaći na morskoj dubini od 900 metara).
Zanimljivo, iako je Merkur najbliži Suncu, Venera je najvrućiji planet u cijelom sustavu. Prosječna temperatura ...
Venera 9 je također izmjerila oblake debljine 30-40 km s bazama na visini od 30 do 35 km. Izmjerila je i kemijski sastav atmosfere koji je sadržavao klorovodičnu kiselinu, fluorovodičnu kiselinu, brom i jod. Ostali rezultati mjerenja su pokazali da je površinski tlak otprilike 90 atmosfera (9 MPa), površinska temperatura od 485°C (!) te da su razine površinskog osvjetljenja usporedive s ljetnim oblačnim danom na Zemlji.
Kako smo i spomenuli, Venera 9 je bila prva sonda koja je poslala fotografiju s Venerine površine. Na njoj su vidljive sjene, nikakva očigledna prašina u zraku i razno kamenje duljine 30 do 40 cm koje nije erodiralo. Planirana panorama od 360 stupnjeva nije mogla biti fotografirana zato što se poklopci dviju kamera nisu otvorili pa su time ograničili fotografije na 180 stupnjeva.
Kako i znamo, Venera je drugi planet od Sunca. Nazvana je po rimskoj božici ljubavi i ljepote. Najsjajniji je nebeski objekt na našem noćnom nebu (nakon Mjeseca) - a ponekad je možemo vidjeti čak i za dana. Razlog zašto je vidimo često je taj što se nalazi unutar naše orbite tako da nam izgleda kako nikad nije daleko od Sunca - zalazi na zapadu neposredno nakon sumraka te izlazi na istoku pred zoru.
Njezina orbita je nešto kraća od naše - treba joj 224,7 dana da bi obišla Sunce. Zanimljiv je svakako i podatak da je Venera samo jedan od dva planeta našeg Sunčevog sustava koji se rotira u obrnutom smjeru (odnosno da kod nje Sunce izlazi na zapadu, a zalazi na istoku), drugi planet s takvom "obrnutom" rotacijom je Uran.
Još jedna zanimljivost je ta da Venera nema niti jedan prirodni satelit dok sve druge planete, osim Merkura, imaju. Mi dakako imamo samo jedan prirodni satelit, Mjesec, dok recimo Jupiter ima čak 79!
Zbog veličine, mase, okvirne kompozicije i blizine Suncu, Veneru se često naziva Zemljinim "sestrinskim planetom", no u stvarnosti Venera je radikalno drugačija od naše Zemlje u gotovo svim aspektima.
Ima iznimno gustu atmosferu koja je sastavljena 96% od ugljik dioksida. Atmosferski pritisak na površini Venere čak je 92 puta veći nego kod nas na Zemlji (riječ je o pritisku kakvog otprilike možemo kod nas pronaći na morskoj dubini od 900 metara).
Zanimljivo, iako je Merkur najbliži Suncu, Venera je najvrućiji planet u cijelom sustavu. Prosječna temperatura ...
