Povodom obljetnice trodnevne neuspjele američke invazije na Kubu, poznatije kao Invazija u Zaljevu svinja (17. do 20. travnja 1961. godine), donosimo kratki pregled iz puno većeg teksta pod nazivom "Kubanska revolucija i Kubanska raketna kriza: Događaji koji su skoro spasili i skoro uništili svijet".------------------------------------
Prvi potez novog predsjednika SAD-a Johna F. Kennedya bio je svrgavanje Fidela Castra. Na njegov nalog američka centralna obavještajna služba CIA u suradnji s kubanskim političkim egzilantima organizirala je vojnu invaziju na Kubu.
CIA je bila sigurna u pobjedu, vjerujući kako će kubanski narod kojem je također uzeto sve privatno vlasništvo, stati uz njih. Upravo je to bila kobna pogreška. Naime CIA se prevarila kad je povjerovala pričama kubanskih egzilanata. Stvarno stanje u Kubi je bilo drugačije. Većina naroda pozitivno je dočekala Fidelovu pobjedu.
Drugi ključni element za neuspjeh invazije bio je umiješanost visoko pozicioniranih KGB-ovih agenata koji su stigli u Kubu iz europskog istočnog bloka neposredno nakon Fidelove pobjede. KGB-ovci su na vrijeme dojavili novoj kubanskoj vlasti o planovima i detaljima invazije.
U svrhu poticanja pobune, CIA je počela regrutirati kubanske dragovoljce iz Miamija i drugdje za koje su potom organizirani kampovi za obuku u Gvatemali. Na predsjedničkim izborima 1960. godine, pobijedio je kandidat Demokratske stranke John Fitzgerald Kennedy, koji, iako je po pitanju Kube držao stav da je potrebna "smjena režima", tražio je da se bilo kakvo zbacivanje Castra odradi diskretno, bez vidljivog učešća SAD-a.
Zašto SAD nije jednostavno napao Kubu vojno? Zbog politike. Naime, Kennedy nije htio da ga uspoređuju sa Sovjetskom intervencijom u Mađarskoj 1956., pa u obzir nije dolazio angažman regularne vojske SAD-a. Nakon što je odbacio nekoliko predočenih planova za iskrcavanje kod mjesta Trinidad kao nedovoljno diskretne, Kennedy se konačno složio s planom pomorskog desanta u Zaljev svinja nazvan Operacija Zapata gdje je Brigada 2506 (ime vojne formacije anti-Castrovih snaga) trebala uspostaviti mostobran te napredovati dalje u unutrašnjost otoka podižući pritom ustanak.
Prije toga američke zrakoplovne snage koje su se sastojale od nekoliko bombardera Douglas B-26 trebale su na zemlji uništiti kubansko zrakoplovstvo. Prilikom brifiranja Kennedyja o planu operacije, savjetnici nisu spomenuli Kennedyju da je jedna od pretpostavki uspjeha operacije u određenim okolnostima da se u borbu kao potpora Brigadi 2506 uključe američka mornarica i zrakoplovstvo. Neki smatraju kako su američki planeri time Kennedyja htjeli dovesti pred "svršen čin" jednom kada operacija krene, odnosno da ga natjeraju na veći vojni angažman ako ne želi da se plan pretvori u katastrofu.
Iskrcavanje u Zaljevu svinja...
Prvi potez novog predsjednika SAD-a Johna F. Kennedya bio je svrgavanje Fidela Castra. Na njegov nalog američka centralna obavještajna služba CIA u suradnji s kubanskim političkim egzilantima organizirala je vojnu invaziju na Kubu.
CIA je bila sigurna u pobjedu, vjerujući kako će kubanski narod kojem je također uzeto sve privatno vlasništvo, stati uz njih. Upravo je to bila kobna pogreška. Naime CIA se prevarila kad je povjerovala pričama kubanskih egzilanata. Stvarno stanje u Kubi je bilo drugačije. Većina naroda pozitivno je dočekala Fidelovu pobjedu.
Drugi ključni element za neuspjeh invazije bio je umiješanost visoko pozicioniranih KGB-ovih agenata koji su stigli u Kubu iz europskog istočnog bloka neposredno nakon Fidelove pobjede. KGB-ovci su na vrijeme dojavili novoj kubanskoj vlasti o planovima i detaljima invazije.
U svrhu poticanja pobune, CIA je počela regrutirati kubanske dragovoljce iz Miamija i drugdje za koje su potom organizirani kampovi za obuku u Gvatemali. Na predsjedničkim izborima 1960. godine, pobijedio je kandidat Demokratske stranke John Fitzgerald Kennedy, koji, iako je po pitanju Kube držao stav da je potrebna "smjena režima", tražio je da se bilo kakvo zbacivanje Castra odradi diskretno, bez vidljivog učešća SAD-a.
Zašto SAD nije jednostavno napao Kubu vojno? Zbog politike. Naime, Kennedy nije htio da ga uspoređuju sa Sovjetskom intervencijom u Mađarskoj 1956., pa u obzir nije dolazio angažman regularne vojske SAD-a. Nakon što je odbacio nekoliko predočenih planova za iskrcavanje kod mjesta Trinidad kao nedovoljno diskretne, Kennedy se konačno složio s planom pomorskog desanta u Zaljev svinja nazvan Operacija Zapata gdje je Brigada 2506 (ime vojne formacije anti-Castrovih snaga) trebala uspostaviti mostobran te napredovati dalje u unutrašnjost otoka podižući pritom ustanak.
Prije toga američke zrakoplovne snage koje su se sastojale od nekoliko bombardera Douglas B-26 trebale su na zemlji uništiti kubansko zrakoplovstvo. Prilikom brifiranja Kennedyja o planu operacije, savjetnici nisu spomenuli Kennedyju da je jedna od pretpostavki uspjeha operacije u određenim okolnostima da se u borbu kao potpora Brigadi 2506 uključe američka mornarica i zrakoplovstvo. Neki smatraju kako su američki planeri time Kennedyja htjeli dovesti pred "svršen čin" jednom kada operacija krene, odnosno da ga natjeraju na veći vojni angažman ako ne želi da se plan pretvori u katastrofu.
Iskrcavanje u Zaljevu svinja...
