Bitka za Verdun bila je jedna od najdužih, najkrvavijih i najstrašnijih bitki 20. stoljeća. Ginulo se i prije i nakon Prvog svjetskog rata, rata koji je trebao "okončati sve ratove", u nekim bitkama još i više (primjerice Bitka za Staljingrad), ali Verdun je bio nešto drugo, nešto krajnje dehumanizirajuće.
Godina je 1916., na brežuljcima kod malog francuskog grada Verduna na rijeci Meuse sukobile su se njemačka i francuska vojska. Nijemci su napali francusku obranu 21. veljače te godine. Bitka je trajala dugo, preko svake granice iscrpljivanja, sve do 18. prosinca 1916. Rezultirala je francuskom pobjedom, u strateškom i vojnom smislu, ali i simboličnim porazom čovječanstva jer takva bitka još nije viđena.
Bilo je sukoba, ogromnih, ali nije čovjek još nikada raspolagao s takvom artiljerijom koja mu je dala "priliku" da pokaže na što je spreman.
Šef glavnog stožera njemačkih snaga, Erich von Falkenhayn, zapisao je pred bitku kako "cilj nije zauzeti teritorij, već oduzeti živote". To je ukratko ono što Bitku za Verdun i čini toliko strašnom, strašnijom možda od svih drugih bitaka prije i poslije. Konačni cilj zaista i nije bio "zauzeti teritorij" već do te mjere poubijati pripadnike francuske vojske da bi se ista jednostavno raspala.
Francuske trupe u rovovima za vrijeme Bitke za VerdunProstor sukoba zapravo je bio mali, nešto šume, nešto brežuljaka... no nakon 303 užasna dana više nije bilo ničega. Ni šume, ni tla, sve je bilo "preorano" neprestanim artiljerijskim napadima s obje strane, a jedino što se moglo vidjeti je more leševa u jarcima, rovovima, otvorenim prostorima...
Nijemci su znali da će ih bitka skupo koštati, da će poslati tisuće i tisuće svojih vojnika u sigurnu smrt, ali su vjerovali da će se to "isplatiti" u konačnici te da će baciti Francusku na koljena. Konkretno su se nadali da će gubici biti 5 prema 2, a raspolažući s boljom artiljerijom bili su uvjereni da je to ostvarivo.
No, francuska strana imala je donekle bolji položaj, na malo povišenom prostoru, tako da njemačka artiljerija nije mogla u svakom trenutku vidjeti što točno gađa.
U konačnici jest poginulo više Francuza nego Nijemaca, no omjer žrtava svakako nije bio 5 naprama 2. Prema najnovijim istraživanjima vjeruje se kako je s francuske strane bilo oko 377 tisuća žrtava, dok je s njemačke bilo oko 337 tisuća. U prosjeku oko 70,000 žrtava mjesečno.
Slika bojišnice Bitke za Verdun danas
Da stvar bude još gora i krvavija po tu 1916. godinu, tijekom iste u relativnoj blizini, kojih 230 km sjeverozapadno od Verduna vodila se još jedna ogromna bitka, kraća, ali i krvavija - Bitka na rijeci Sommi. Tamo je sukob bio drugačiji u tom smislu da su njemački položaji napadnuti i to od strane udruženih francuskih i britanskih snaga. Bitka na Sommi trajala je unutar vremenskog okvira Bitke za Verdun, od 1. srpnja 1916. do 18. studenog 1916. (ukupno 140 dana). Magnitudu Bitke na Sommi teško je i pojmiti iz današnje perspektive, ali probajmo - sukobilo se ukupno oko 3 milijuna vojnika. Broj žrtava, što ubijenih, što ranjenih, bio je oko 1 milijun. Kakvo je to strašno istrebljenje bilo dodatno nam opisuje rezime same bitke - pobjedu su ponovno odnijeli saveznici (Francuska i Britanija), ali bila je to pobjeda sa svega 10 kilometara napretka unutar teritorija koji se nalazio pod njemačkom okupacijom! U krajnjem pojednostavljenju mogli bismo zaključiti da je za svaki metar promjene na bojištu stradalo po 100 ljudi! Podatak koji je možda i još fascinantniji je onaj koji nam govori da je ovaj napredak od svega 10 km (i pritom saveznici nisu ostvarili svoj cilj, zauzimanje gradića Peronne) najveći napredak protiv njemačkih snaga još od 1914. godine!
Ove lokacije i tadašnju situaciju, za šire razumijevanje, valja istaknuti na kartama. Kao prvo pogledajmo kartu Europe 1916. godine (stanje u prosincu):
Kao što možemo i vidjeti na karti, snage carske Njemačke na zapadnom frontu držale su pod okupacijom dio Beneluxa, odnosno Luksemburg i Belgiju (Nizozemska je, iako nije bilo lako, uspjela ostati neutralna za vrijeme Prvog svjetskog rata), te dio sjeveroistočne Francuske. Upravo taj sjeveroistok Francuske bio je poprište najvećih sukoba, strašnog ratovanja u rovovima koji su postali simbolika za Prvi svjetski rat.
Pogledajmo sada na karti točne lokacije gdje su se vodile ove dvije velike spomenute bitke:
Bitka za Verdun bila je pakao na Zemlji. Mnogi vojnici, s jedne i druge strane, nisu psihološki mogli podnijeti toliku stravu, toliko mrtvih u blatu, toliku konstantnu prijetnju smrti. Drveća više nije bilo, pod neprestanim artiljerijskim napadima sve je nestalo. Dio vojnika pokušao je dezertirati, tko bi bio uhvaćen promptno je strijeljan. Jedan francuski poručnik zapisao je u svom dnevniku 23. svibnja 1916: "Kakav masakr! Kakve scene horora i klanja! Ne mogu pronaći riječi kojima bih opisao ovo čemu svjedočim. Ni pakao ne može biti ovako strašan. Čovječanstvo je ludo!".
Može li iz najstrašnijeg užasa proizaći nešto dobro? Nekakvo buđenje? Otpor tom ludilu, ratu gdje je deklarirani "cilj" spao isključivo na ubijanje i ubijanje? Možda, ali ne tako brzo... Kako i znamo, uspomene na Verdun i brojne druge bitke Prvog svjetskog rata još su bile svježe kada je izbio još strašniji, još krvaviji Drugi svjetski rat.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
