Na današnji dan, 16. studenog 1776. dogodila su se dva važna događaja u okviru Američkog revolucionarnog rata kada se 13 britanskih kolonija pobunilo i odlučilo izboriti za svoju neovisnost od Britanije. Iz tog rata nastao je, dakako, današnji SAD (a naročito nakon Građanskog rata koji je izbio kasnije). Na današnji dan britanske snage, pojačane s njemačkim saveznicima, osvojile su utvrdu Washington. Drugi važan događaj bio je priznanje neovisnosti od SAD-a od strane tzv. Ujedinjenih provincija u Europi, odnosno od preteče današnje Nizozemske. Taj čin pokazuje koliko je zapravo Američki revolucionarni rat bio globalnog karaktera.
Ti događaji idealan su podsjetnik da se još jednom osvrnemo na američku pobunu koja će, kako i znamo silno utjecati na svijet u kojem danas živimo.
Priču o američkom secesionizmu možemo nastaviti na priči o "nedavnom" škotskom referendumu (iz 2014. godine) za odcjepljenje od Britanije. Zanimljivo je kako informacije govore kako se danas čak jedna četvrtina stanovnika SAD-a želi odvojiti od tog istog SAD-a, što je još uvijek znatno manje od 45% Škota koji su krajem 2014. glasali za odcjepljenje od Britanije, no brojka nije zanemariva te otkriva jednu izraženu tendenciju o kojoj se rijetko govori.
To je priča koju, kada god govorimo o povijesnom kontekstu, moramo početi u jednom konkretnom vremenu. Možda najbolje da se stoga nadovežemo na period stvaranja Britanije kao početnu stranicu. Škotska i Engleska su se ujedinile 1707. u novu uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo. Jedan od glavnih razloga za ujedinjenje, zašto je Škotska uopće pristala na takav savez, je bila činjenica da se Škotska nikada nije uspjela razviti kao kolonijalna sila (unatoč ambicijama), dok je Engleska bila apsolutni "šampion" po tom pitanju. Stupanjem u uniju Škotska je, preko Engleske, dobila pristup jednom ogromnom novom zajedničkom tržištu, a u to tržište spadala je i kruna kolonijalnih teritorija - Engleska Amerika, koja će se, u duhu nove unije, od 1707. zvati Britanska Amerika.
Riječ je o 13 engleskih, tj. od 1707. britanskih, kolonija uzduž atlantske obale Sjeverne Amerike. Prva je osnovana Virginia, 1607., a zadnja od njih bila je Georgia, 1733.
Do početka 18-og stoljeća već su gotovo u potpunosti porazili otpor autohtonog stanovništva, Indijanaca. Kolonije su ekonomski izuzetno napredovale, bilježile su veliki rast, a i doseljenici su masovno pristizali iz Europe, većinom iz Britanije i Njemačke. U svim kolonijama robovlasništvo je bilo legalno što je osiguravalo velikim plantažama na jugu masovni izvoz dobara kao što su duhan, riža i sl. Kolonije na sjeveru i u centru više su se bavile trgovinom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
