Desetljećima ime Walt Disney je sinonim za američki animirani film, ali i puno više od toga. Walt Disney je kreator nekih od najpopularnijih likova u crtanim filmovima (Mickey Mouse...), stvorio je revoluciju crtanog filma, a posebni prestiž predstavljaju njegovi dugometražni crtani filmovi, najčešće adaptacije klasičnih bajki. Dakako, tu je i poznati Disneyland zabavni park o kojem su desetljećima maštala djeca svijeta kao o mjestu gdje njihovi junaci "postoje".
To su sve glavni detalji koje padaju na pamet gotovo svima kada se spomine Walt Disney, no postoje i druge priče koje se vežu uz slavnog animatora koji je stvorio veliko poslovno carstvo. Njegovi politički stavovi su poznati i nije tajna da je najčešće "naginjao" prema desnici, a neki njegovi manje poznati radovi (danas s razlogom) mogu se smatrati rasističkima (oni koji su ga poznavali tvrde da su te optužbe posve pogrešne, no debata i dalje traje). No, i to su detalji koji su mnogima danas poznati - i svakako nisu nešto što ide u prilog današnjoj korporaciji The Walt Disney Company (osnovana 1923. od strane Walta i njegovog brata Roya) koja je prošle godine uprihodila oko 70 milijardi USD. Detalj koji je pak mnogima možda nešto manje poznat je činjenica da je Walt Disney bio tajni doušnik FBI-a i to od 1940. (točnije od 10. studenog 1940.) pa sve do njegove smrti 1966. godine.
Iako zvuči kao "urbani mit", što je možda u jednom periodu i bio, nakon 1993. više nije. Naime, tada je na temelju američkog Zakona o slobodi informacija iz arhive FBI-a izvučena dokumentacija na više od 500 stranica koja se tiče upravo odnosa s Waltom Disneyem. Kako piše The New York Times, mnogi podaci u tom spisu i dalje su nedostupni, odnosno ključna imena i drugi detalji na 570 stranica su precrtani. O kakvim se podacima radi? Očito o imenima koje je Disney dojavljivao FBI-u.
Zašto je FBI uopće regrutirao Walta Disneya? Iz nekoliko razloga - kao prvo, Disney je bio utjecajan akter u Hollywoodu, a kao drugo, znalo se da je lojalan i da je, što je tada bilo od apsolutno najveće važnosti - anti-komunist (kao i mnogi Amerikanci tog vremena).
Apsolutnu vlast u FBI-u tada je imao glavni direktor Biroa, moćni J. Edgar Hoover. Na čelu FBI-a Hoover je bio gotovo pola stoljeća (!), od 10. prosinca 1923. pa sve do smrti 2. svibnja 1972. godine. Mnogi se slažu da je zbog te činjenice Hoover bio kudikamo moćniji možda i od većine američki predsjednika (koji dolaze i odlaze) iz tog vremena.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
