X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

10 godina od globalne ekonomske krize: Uvertira u nešto još gore? Kako je moguće da dionička tržišta zarađuju toliki novac, a nema snažnog oporavka ekonomije?

PIŠE:
Objavljeno:

Sve je više naznaka kako se nova globalna ekonomska kriza rađa u ekonomijama u razvoju i mogla bi biti gora od prethodne. Tržišta u razvoju, kao što je kinesko, pokazuju signale da se njihove ekonomije "pregrijavaju" kao što se to desilo u Velikoj Britaniji i SAD prije velike financijske krize 2008. godine, pokazuje godišnji izvještaj Banke za međunarodna poravnanja. Upozorava se na prijetnju izazvanu rastom duga u državama kao što je Kina i na porast protekcionizma kao što je u SAD pod Donaldom Trumpom.

Puše li nam trenutno za vratom nova kriza ili ne, jasno je da je nestabilnost financijskog sustava urođena mana kapitalizma i kao takva se ne može izbjeći. Svjetska ekonomija ima svoje uspone i padove kroz povijest, tj. funkcionira ciklički gdje je u jednom momentu na vrhuncu, a u drugom na dnu odnosno u krizi. Razlog za to je ponašanje sudionika na tržištu u određenom momentu ekonomskog stanja. Naime, u točci kad je ekonomija stabilna i doživljava rast njeni sudionici, a poglavito investitori preuzimaju veći stupanj rizika pri ulaganju kapitala. U momentu kad se taj rizik nagomila nastaju problemi i više nema povratka jer stope povrata na uloženi kapital više nisu dovoljne da bi se servisirali nastali dugovi te dolazi do sloma.

S obzirom na to da se ove godine navršava desetak godina od one prošle krize, čije posljedice se još trpe, negdje u većoj negdje u manjoj mjeri, pogledajmo što smo od iste naučili, ako uopće išta jesmo. Mjehurić koji je puknuo 2007. godine pokrenuo je svjetsku financijsku krizu. Cijene nekretnina 2006. godine dosegle su vrhunac, nakon čega je krenuo nagli pad cijena, što je uzrokovalo slom tržišta hipotekarnih kredita u kolovozu 2007. godine. Uzrok sloma drugorazrednih hipotekarnih kredita treba tražiti par godina ranije, točnije 2000. godine kada je Alan Greenspan odlučio provesti monetarnu ekspanziju smanjujući kamatnu stopu. Deflacija i rast broja nezaposlenih bile su velika prijetnja američkom gospodarstvu. Želeći potaknuti rast, kamatna stopa se postupno smanjivala s početnih 6 posto na 2 posto, koliko je iznosila u lipnju 2003. godine.

Dobar dio ekonomskog svijeta kao početak najveće financijske krize u 80 godina navodi 15. rujna 2008. godine jer je tada američka investicijska banka Lehman Brothers podnijela zahtjev za pokretanje stečajnog postupka zbog značajnih problema s likvidnošću i solventnošću. Dakle, desetak godina kasnije postavlja se pitanje kakve su pouke izvukli predstavnici financijskih institucija, regulatori i nositelji ekonomske politike.

Također, zanimljivo je analizirati kakve su bile policy reakcije, kakve su sve regulatorne promjene donesene te jesu li one međunarodni financijski sustav ojačale ili su stvorile još bolje uvjete za izbijanje nove krize. S obzirom na to da se temeljni uzroci financijske krize vezuju uz SAD te da su gospodarstva SAD-a i EU-a bila najviše pogođena posljedicama krize, u ovom će tekstu fokus biti na promjenama u SAD-u i EU.

Zašto i kako je došlo do krize
Zanimljivo je proučiti koji se događaji i mehanizmi u literaturi navode kao uzroci nastanka krize. Jedan od najsadržajnijih prikaza zaključaka u literaturi nalazi se u radu "Reading About the Financial Crisis" profesora s MIT-a Andrewa W. Loa. U njemu autor analizira djela dviju skupina autora, koje je birao po kriteriju tema koje obrađuju. Prvu skupinu čine akademski (profesionalni) ekonomisti, među kojima su neki nobelovci poput Josepha Stiglitza i Georga Akerlofa, a drugu skupinu čine ekonomski novinari kao i nekadašnji ministar financija SAD-a Hank Paulson.

Prva skupina akademskih ekonomista kao jedan od temeljnih uzroka financijske krize navodi asimetriju informacija. Budući da je financijski inženjering (sekuritizacija, novi financijski proizvodi itd.) smanjio transparentnost i povećao kompleksnost financijskog sustava, postalo je gotovo nemoguće imati potpune informacije o kvaliteti i sastavu vlastitog i tuđeg portfelja. Kada je došlo do prvih problema na tržištu "subprime" kredita, zbog nepotpunih i nedostatnih informacija, institucionalni investitori i banke drastično su smanjili investicijsku aktivnost i plasmane, što je dovelo do "zamrzavanja" tržišta. Da su investitori mogli znati tko je od njihovih partnera "zaražen" lošim plasmanima, njihova bi reakcija bila drugačija i selektivna te ne bi došlo do sistemske krize likvidnosti. S druge strane, neki autori ističu i teoriju prema kojoj vjerovnicima nije bilo ni važno hoće li dužnici moći ispunjavati svoje financijske obveze jer su znali da će proizvode distribuirati dalje u vrlo kratkom roku, uz određenu zaradu (tzv. "originate-to-distribute theory).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.