Kreće najveća privatizacija u povijesti Europe: Grčka prodaje sve što može, uključujući diplomatske nekretnine od Londona do Beograda

Grčka je najavila da će "napraviti sve da se riješi duga koji guši naciju", a to uključuje gotovo sve što se može prodati - otoke, kraljevske palače, ekskluzivne nekretninama, zračne luke, marine, državnu naftnu kompaniju, lutriju i poštu.
Grčku su pogodila teška vremena, i rasprodaja bez presedana, već je u tijeku. U srijedu, grčki narod je saznao da će prodaja također uključivati ​​i diplomatske rezidencije u inozemstvu - počevši sa raskošnom viktorijanskom zgradom u Londonu, koja je nekoć bila rezidencija grčkog Generalnog konzula.

Donesena je odluka o zakupu i prodaji nekretnina "koje se iz raznih razloga ne koriste", kako je rekao je Grgur Dalevekouras, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova. Dan prije grčki ministar financija otkrio je ono čega se većina Grka bojala, ali do sada nikada nije službeno izrečeno - da s projiciranim padom nacionalnog dohotka od 25% do 2014, njihovo gospodarstvo neizbježno klizi u depresiju, kao što je bila ona 1930.

Kraljevski posjedi, zgrade konzulata, otoci
Slijedom tih događaja, dužnosnici se sada bjesomučno trude pokrenuti niz hitnih rasprodaja državne imovine. Od izbijanja velike gospodarske krize u Grčkoj, krajem 2009, broj diplomatskih predstavništva u inozemstvu dramatično se smanjio. Uz diplomatska predstavništva, grčki dužnosnici najavili su i prodaju palače Tatoi, povijesne nekretnine kraljevske obitelji, nekadašnjeg grčkog kralja Konstantina.

Kraljevski posjed u podnožju planine Parnitha, u blizini Atene obuhvaća oko 40 gospodarskih zgrada, štale, bazen i nekoliko kraljevskih grobnica, niz starih Rolls-Royceva i ostalih potrepština koje se još uvijek nalaze na posjedu. Daljnja rasprodaja uključuje ​​zgrade u Bruxellesu, Beogradu, Rimu i Nikoziji, kao dio najveće kampanje privatizacije ikad provedene na kontinentu Europe.

Ovog mjeseca, vladajuća koalicija predvođena konzervativcima izjavila je da namjerava iznajmiti najmanje 40 nenaseljenih otoka za razvoj "poslovnog turizma". Dužnosnici ne skrivaju da je rasprodaja u velikoj mjeri potaknuta željom da se umiri međunarodne kreditore.

Od svibnja 2010, kada je Grčka po prvi put zatražila paket financijske pomoći od 110 milijardi eura, nije ostvaren napredak - bar ne u očima Trojke - u reformama koje je obećala sprovesti. Vezano uz privatizaciju, vlast je nailazila na otpor sindikata i političkih stranaka koji su se protivili teškim uvjetima kreditnih ugovora, nastojeći pod svaku cijenu izbjeći prodaju državne imovine koju smatraju "obiteljskim srebrom".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.