Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Europskoj komisiji predano 1,3 milijuna potpisa za zabranu Monsanto proizvoda u Europi - velika peticija potaknuta istraživanjem WHO-a u kojem se navodi kako glifosat "vjerojatno uzrokuje rak kod ljudi"

Aktivisti organizacije Greenpeace predali su Europskoj komisiji više od 1,3 milijuna potpisa europskih građana u sklopu peticije o zabrani uporabe kontroverznih pesticida kompanije Monsanto zbog straha da se radi o kancerogenim supstancama.

Podsjetimo, Europska komisija krajem prošle godine predložila je da se licenca za uporabu ovih pesticida izda za još deset godina. No, čini se kako je otpor prema Monsantu (kojeg je prošle godine preuzeo njemački farmaceutski gigant Bayer) počeo djelovati, barem djelomično, naime - Europska komisija ovog tjedna predložila je da se licenca ipak produži samo na 5 ili 7 godina kako bi se mogle provesti dodatne istrage po pitanju uzrokuju li supstance u pesticidima rak kod ljudi.

Podsjetimo, Svjetska zdravestvena organizacija (WHO) 2015. godine objavila je izvještaj u kojem se navodi kako glifosat, koji se koristi u Monsantovim proizvodima, "vjerojatno uzrokuje rak kod ljudi".

Istraživanje Europske agencije za sigurnost prehrane pak navodi kako glifosfat "vjerojatno ne uzrokuje rak". Dakle, imamo puno spominjanja riječi "vjerojatno", a mnogima je to i više nego dovoljan razlog da se zabrani korištenje Monsantovih proizvoda.

Izvori:

RT | spiegel.de | nrdc.org | sandiegouniontribune.com | ewg.org

Komentari

(37):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. +2
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    08:46 | 27.10.2017.
    @drugtito ja sam govorio u vezi mikroorganizama u tlu i o tome što se dešava u tlu nakon primjene glifosata i ostaju li rezidui u tlu, što se tiče utjecaja mogućeg na čovjeka to nisam govorio niti sam kompetentan to komentirati. No pročitao sam ovaj rad koji si poslao kolko sam stigao, kasnije ću ga cijelog kad uhvatim vremena (za vikend), ali samo jedna stvar iz njega

    "We suggest that a principal factor is the use of glyphosate to desiccate wheat and other crops prior to the harvest, resulting in crop residue and increased exposure."

    Ono što vidim da je glavni problem je primjena glifosata u desikaciji. Glifosat pošto je sistemik, moje osbno mišljenje je da nije u redu da se upotrebljava za desikaciju i kad bi se taj aspekt maknuo vjerujem da bi bilo dosta drugačija priča, također tu je vjerovatno i činjenica da mnogi ne poštuju karence i ne upotrebljavaju ga prema uputa (i koristi se za desikaciju za kulture za koje nije dozvoljen) kao i da ga prekomjerno upotrebljavaju pa dolazi do navedenih problema. Jasno da problemi nastaju kada se odrđeno prekomjerno upotrebljava u cijelom svijetu. Također ne radi se u svim zemljama desikacija kultura svih jednako, negdje je učestaliji postupak negdje ne, evo čisto iz wikipedije citat "The application of glyphosate differs between countries significantly. It is commonly used in the UK where summers are wet and crops may ripen unevenly. Thus in the UK 78% of oilseed rape is desiccated before harvest, but only 4% in Germany". Opčenito za desikaciju bi se trebali upotrebljavati kontaktni herbicidi a ne sistemici.

    @vladek68
    ono što ja mislim je da kolko god tko lobirao, ne može prikriti neke rezultate, jer zamisli kolko ima sveučilišta u svijetu i znanstvenih ustanova, a danas su znanstevni radovi sasvim dostupni putem interneta, ako je tema atrkativna a ova glifosatu je vrlo lako će netko ponoviti istraživanje i dokazati da je tvoje pogrešno ili dobro, barem za ove stvari o kojima sma pričao gdje neka pre skupa oprema nije potrebna, jer se aktivnost mikroorganizam vrlo lako mjeri respriacijom tla.

    Ono što bih još naveo, a netko je rekao da je bolje kupovati na pijaci od kumica nikako se ne bi složio. Osobno bi rađe kupio u x trgovačkom centru ili ne znam gdje jer znam da je to ipak velika proizvodnja i da se pazi na karence i pravilnu primjenu, dok recimo ko kontrolira kumicu? Osobno znam da znaju pošpricati povrće i direkt na tržnicu jer po njoj se onda bolje drži. Ja jesam svakako da treba kupovati od malih proizvođača, ali tamo ne postoji apsolutno nikakva kontrola i sve ostaje na povjerenju plus ima dosta neobrazovanih ljudi kojima ništa ne znači karenca. Svakako sam da se više kupuje direktno od malih proizvođača, ali sustav kontrole bi neki trebao postojati i onda bi se moglo vratiti povjerenje. Recimo da se uzimaju za testiraje na pijaci nasumice plodovi i povrće na rezidue pesticida pa ukoliko se utvrdi bam zabrana prodaje i kaznena prijava.





    Prikaži cijeli komentar
  2. +1
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    23:31 | 26.10.2017.
    [email protected]
    Monsantov Glifosat je original i on se zove Cidokor!Total,Boom efekt ,Hercules,Cosmic,Ouragan,Glyphogan,Gallup,Satelite,Weedmasteer i Clinic su generici!
    Jeli znate da je Klavocin,visokoučinkovit antibiotik za ljude ustvari generički lijek?
    Prikaži cijeli komentar
  3. +3
    Dreamer
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    23:10 | 26.10.2017.
    Josicu monsantov glifo se zove round up,a cidokor je stvarno herbosov. Total je mislim bayerov,satelit je agrochem-ov...Najjeftiniji je boom-efekt slovenske proizvodnje i ima nesto razlike u koncentraciji u g/kg uglavnom je oko 480 g/kg. Uglavnom svi su isti a monsanto drzi licencu.
    Prikaži cijeli komentar
  4. +5
    RETFALA OS
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    23:04 | 26.10.2017.
    Odlična rasprava,svaka čast!
    Prikaži cijeli komentar
  5. +4
    drugtito
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:39 | 26.10.2017.
    @nonsene, evo nešto na engleskom, uglavnom o disbalansu koji glifosat uzrokuje u crijevnoj flori organizama:

    ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3945755/

    utvrdio sam na sebi da je to istina, a i mnogima pomogao..
    Prikaži cijeli komentar
  6. +5
    vladek68
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:37 | 26.10.2017.
    @ josic @ Nonsense?
    Čitao sam pažljivo vaše komentare i vidim da ste upućeni.Očito je vaše znanje,međutim,poznato je da je Monsanto lobirao unutar vaše struke i plaćao istraživanja koja se i danas računaju kao relevantna.
    Napominjem da nisam stručan za datu temu,ali u ovom slučaju se radi o nekim činjenicama.Sa većim dijelom onoga što ste rekli se načelno slažem,međutim,dijelim mišljenje sa ostalim kolegama u ovom slučaju.Glifosat,čak i da je ljekovit,podržavam zabranu,jer je ta zabrana brana širenju GMO kultura.
    I to je to...
    Što se tiče više informacija o GMO hrani,protiv koje smo očito svi,savjetujem vam pogledati ovaj odličan dokumentarac(ukoliko netko još nije vidio).
    youtube.com/watch?v=_t803MZZXVE
    Prikaži cijeli komentar
  7. +5
    vladek68
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:17 | 26.10.2017.
    Kolega josic,ne vidim čemu ogorčenost.Pa ja sam i spomenuo da je to riječ struke.
    Što se tiče Cidokora,kao osoba koja je veći dio života provela u Sisku,pouzdano znam o čemu pričam.
    Cidokor se u Herbosu(nekad Radonji) počeo proizvoditi još 1985. godine po Monsantovoj licenci.Evo i pripadajući link:
    google.hr/search?q=herbos+cidokor&client=firefox-b&dc...:
    Prikaži cijeli komentar
  8. +1
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:07 | 26.10.2017.
    @drugtito nažalost ne razumijem njemački jezik pa ako imaš što na engleskom pošalji. Međutim rađeni su špokusi sa 1000 x većom koncentracijom od dozvoljene i apsolutno se dugoročno ništa nije promijenilo u tlu upravo zato jer je glifosat mikrobiološki vrlo lako razgradiv i mokroorganizmi su ga iskoristili kao izvor hrane. Kratkotrajno se je promijenio odnos sojeva koji mogu lakše iskorsiti kao izvor hranjiva, ali vrlo brzo se sve vratilo u normalnu, a to govorimo za koncentraciju 1000 x veću od dozvoljene.

    @drugtito
    "Ovo što si pitao za utjecaj glifosata na bakterije, pa registrirani je antibiotik! Kako zvuči ideja polijevanja antibiotika po poljima?"

    I bakar isto suzbija bakterija pa se koristi i u ekološkoj poljoprivredi. Sve je stvar koncentracije, doze i primjene prema uputama. Problemi nastaju jer mnogi ne primjenjuju sukladno uputama.
    Prikaži cijeli komentar
  9. +3
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:00 | 26.10.2017.
    @radnik - nisam ja rekao da su stare sorte loše, dapače i sam za sebe imam stare sorte i njihov treba genetski potencijal očuvati. Danas u Hrvatskoj postoji kolekcija starih sorata jabuka koje bi se trebale koristiti za daljnja križanja i nastanak novih sorti. Taj genetski potencijal se nikako ne smije izgubiti, i dapače po okučnicama ljudi bi trebali rađe saditi stare sorte voća.

    Ali treba razlikovati ekstezivnu proizvodnju i intenzivnu, i ono što tržište zahtjeva. Nažalost danas tržište zahtijeva besprjekorno zdrav plod, bez ikakvih oštećenja, a to stare sorte ne mogu pružiti. Također tu je i činjenica kako koja sorta podnosi uzgoj u intenzivnom nasadu i uzgoj na slabobujnim podlogama, što stare sorte ne podnose najbolje, kao i kakva im je skladišna sposobnost. Mnogo je tu faktora koji utječu na izbor sorte, a novije sorte sa primjenom agrokemikalija (što je tad isključivo bio cilj) bolje rode i daju veći profit od tih starih sorti, zbog čega su se te sorte počele i primjenjivati. Postoji trend u rasadnicama da se počinju nuditi i stare sorte, stoga danas uopče nije problem odabrati si staru sortu za okučnicu.
    Prikaži cijeli komentar
  10. +10
    radnik
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:46 | 26.10.2017.
    Nonsense, neznam koliko imaš godina ali ću ti reći iz vlastitog iskustva...moji su roditelji u ranim sedamdesetim zahvaljujući Titu koji im je dao besplatan stan i školovanje djece uspjeli od radničkih plaća sagraditi vikendicu u blizini Zagreba...i tamo su posadili voćnjak...jabuke, kruške, trešnju...ja sam prije desetak godina dodao nove sorte voćaka...ne špricam s ničim...stare sorte odoljevaju bolestima...od novih jedna trešnja se posahnula...marelica posahnula...kruška posahnula...šljiva posahnula...od onih šta su ostale jako slabo roda jer ih napada bolest...znam za jednu staru jabuku koja uvijek jako rodi da se zove božičnica...kruška limunka...šljive bistrice...breskve koje se same sade vinogradarke...voća od STARIH sorti imam svake godine u izobilju...BEZ IKAKVOG ŠPRICANJA niti GNJOJENJA
    Prikaži cijeli komentar
  11. +4
    drugtito
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:33 | 26.10.2017.
    @nonsense, o utjecaju na mikrofloru, mikrofaunu, vezivanje mikroelemenata u tlu:

    kritischer-agrarbericht.de/fileadmin/Daten-KAB/KAB-20...

    Ovo što si pitao za utjecaj glifosata na bakterije, pa registrirani je antibiotik! Kako zvuči ideja polijevanja antibiotika po poljima?

    preporučam ovaj dokumentarac o posljedicama glifosata u stočnoj hrani:

    youtube.com/watch?v=3ivpJx3gkMY

    Prikaži cijeli komentar
  12. -1
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:33 | 26.10.2017.
    Cidokor proizvodi Monsanto kojeg je lani kupio Bayer,za 58 milijardi eura GOTOVINSKE TRANSAKCIJE!
    Jel sada vjerujete da ja i kolega Nonsente pričamo činjenice i da malo više znamo od običnog laika?
    Cidokor i nije najčešči Glifosat u RH,a uvoze ga 3 firme iz Dalmacije,ne želim napisati koje firme jer smo ipak ovdje anonimni svi!



    Prikaži cijeli komentar
  13. 0
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:21 | 26.10.2017.
    @drugtito
    što se tiče neotpornih sorata, favorizirae su zato jer tada nije bila bitna otpornost već prirod i kvaliteta priroda bitna za marketing, pošto se u to vrijeme na primjenu agrokemikalija nije gledalo na nešto loše, dapače nakon drugog svjetskog rata dio vojne industrije nije imao što raditi i dobrim dijelom se preorijentirala u ovaj segment proizvodnje agrokemikalija (što je spasilo tada brojna radna mjesta u Americi), i to je isto djelomično zašto se poljoprivreda razvila u tom smjeru. A činjenica je da većina starih sorata ne može ni približno ostvariti prinose kao nove. Ono što se je trebalo je razvijati sorte sa visokim prirodom koje također posjeduju otpornost. Danas, recimo kod jabuka, postoje brojne sorte koje posjeduju otpornost na krastavost i pepelnicu, te su u mnoge oplemenjivačke programe uključuni ciljevi razvoj otpornih ili tolerantnih sorata, međutim za primjer jabuka (to je specifično za jabuke), jako teško se nove sorte probijaju, uglavnom prevladavaju ustoličene sorte koje su kupcima poznate. I istraživanja su pokazala da nažalost trenutno mnogi kupci tj. potrošači nisu voljni žrtvovati nešto lošiji izgled / kvalitetu plodova za manju primjenu pesticida.

    Prikaži cijeli komentar
  14. +2
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:14 | 26.10.2017.
    @drugtito molim te kad si to naveo da mi daš činjenice zašto je njegovo djelovanje na mikrofloru tla, tj. na gljive i bakterije, što on to točno radi u tlu da pogubno djeluje na mikrofloru tla?
    Prikaži cijeli komentar
  15. +6
    drugtito
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:12 | 26.10.2017.
    Ima još jedna stvar koju je bitno naglasiti. Nema zdrave biljke bez zdravog tla. Umjetna gnojiva i pesticidi narušavaju biokemijski balans tla koje je temelj života svake biljke. Glifosat se još kolokvijalno naziva biljni napalm. Njegovo djelovanje na mikrofloru je pogubno. Nema zdrave biljke u uništenom ekosustavu tla!
    Ima li eko proizvodnje? Ima. Ključ je u otpornim sortama koje smo nekad imali i koje su bile prilagođene našem podneblju.

    Zašto su agronomi godinama favorizirali neotporne sorte voća i povrća? Netko bi zbilja trebao odgovarati za to!
    Prikaži cijeli komentar
  16. +2
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:47 | 26.10.2017.
    samo da napomenem vezano za prethodni post da se poljoprivreda može mijenjati na bolje što omogućuje napreak znanosti, a druga je stvar što mnogi ne žele se malo odreči profira, više uložiti kako bi to iskoristili i ljudi koje boli briga za ekosustav

    @shumadinac
    - evo ti ukratko o razgradnji glifosata u tlu
    Glifosat je visoko labilan u tlu i mikrobiološki se razgrađuje. Mineralizacija ovog herbicida vezana za aktivnost i biomasu mikroorganizama tla.Usprkos perzistentnosti C-P veze, glifosat se ne akumulira u tlu, pošto su mikroorganizmi u mogućnosti razbiti tu vezu otpuštanjem anorganskog fosfora. Biodegeneracijski produkti glifosata (N- fosfonometilglicin) mogu biti „sacarosin“- kako efekt direktne aktivnosti C-P liaze ili aminometilfosfonska kiselina (AMPA) formirana kao rezultat aktivnosti oksidoreduktaze glifosata. put sarcosina“ preferiraju mikroorganizmi. Perzistentnost AMP-e je također zabilježena u nekim slučajevima ..). Uzrok potonijem može biti prisustvo enzima oksidoreduktaze (GOX) u mikroorganizmima tla. Međutim, AMPA se može dalje akumulirati u tlu i može biti u konačnici degradirana ali sporije nego glifosat. Prvi proizvodi dekompozicije glifosata se dalje mikrobiološki razgrađuju na NH3, CO2, C2H5OH, H2O i fosfate. vrijeme raspadanja 90% prvotne doze herbicida je između 14-90 dana, ovisno o vrsti tla.
    Prikaži cijeli komentar
  17. +3
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:38 | 26.10.2017.
    josic - znam za to da je zabranjen. Evo i ja sam pobrao minuse, a bas me zanima sto sam krivo rekao samo činjenice, svi koji su dali minuse neka slobodno ponove pokus pa neka vide rezultate.

    Sto se tice ekološke poljoprivrede naveo bi da nije nimalno crno-bijelo. Prva i osnovna stvar je to da kod ekološke poljoprivrede je dozvoljena upotreba i dalje bakra koji se koristi za suzbijanje bolesti pošto je širokog spektra djelovanja, e sada evo vam prve stvari, mnogi u ekološkoj poljoprivredi puno više tretiraju bakrom (iako ima određeni broj puta koji je dozvoljen ali se baš ne poštuje), a bakar ostavlja rezidue, dok u integriranoj proizvodnji se manje primjenjuje jer se koriste i druga sredstva. I što vam je nakraju bolje jesti proizvod koji je prekomjerno tretiran bakrom, ili onaj koji je po uputama tretiran i sa drugim sredstvima. Druga stvar je da u ekološkoj poljoprivredi ima varanja iako svejedno postoje inspekcije, ali recimo da nitko ne vara. Treća stvar su Mikotoksini (metaboliti gljiva), u integriranoj proizvodnji ukoliko je sve napravljeno kako treba bti nećete ih baš nači, dok recimo ih puno češće možete nači u ekološkoj pošto se ne tretira toliko (a i više iz razloga jer su mnogi proizvođači needucirani). Oni su vam recimo puno opasniji od rezidua pesticida, daleko opasniji. Ekološka poljoprivreda svakako je jedan od napredaka, ali je i dalje zasnovana na nekim postavkama konvencionalne poljoprivrede (monokultura, suzbijanje a ne jačanje prirodnog kruga...), ali također postoje brojni smjerovi koji imaju skroz drugačije postavke. To je jako široka tema i tu bi se dalo jako puno raspravljati, uglavnom samo sam se je dotakao.
    Glavni problem današnje poljoprivrede je da je zasnovana na pre velikom inputu agrokemikalija, ali i to se mijenja. Recimo kod nas mnogi poljoprivrednici samo bacaju mineralno gnojivo koje uništava strukturu tla i život u tlu, a trebali bi recimo mineralno i organsko u isto vrijeme, jer organsko poboljšava karakteristike tla. Također znanost je učinila i svoje, i praktički danas postoje visokokoncentrirana organska gnojiva. Druga stvar je poptno uništavanje svog živog na uzgajanoj kulturi, no i to se drastično mijenja, danas ukoliko je itko pametan može koristiti sistemične i selektivne insekticide, pa se mogu iskoristiti i prirodni neprijatelji... Ekološka poljoprivreda po meni svakako je napredak i poljoprivreda bi svakako trebala što više koristiti date resurse, a što manje ih uništavati prekomjernim agrokemikalijama (insekticidi, mineralna gnojiva, fungicidi, a koristiti prirodne neprijatelje...), međutim također stoji činjenica da u datom povečanju broja ljuda koji se dogodio u 20 stoljeću jedino onakav način poljoprivrede u tom vremenu je mogao odgovoriti tolikim zahtjevima za hranom.
    Prikaži cijeli komentar
  18. +10
    Dreamer
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:29 | 26.10.2017.
    Da Cidokor je Herbosov proizvod ali moguce da sama aktivna tvar glifosat uvozi. 23 proizvođaca glifosata prodaju u Hrvatskoj. Josic i Nonsense ne dajte si isprati mozak vec istrazujte i citajte nezavisna istrazivanja. Osim sto se gmo soja poprska samo cidokorom bude odlican prinos,dok se inace prska 3-4 puta raznim slabasnim sredstvima jer sva ostecuju i usporavaju samu soju no ipak zemlja ostane nezatrovana glifosatom. U Bosni se legalno sije gmo soja i prska glifosatom(Totalom). Isto tako mnogi ju poprskaju opet glifosatom u jesen da brze sazrije i vrse par dana nakon toga. Otrov ostaje direktno u soji te kada sojinu sacmu stoka-svinja pojede te mi konzumiramo svinjetinu i dalje se glifosati zadrzavaju u nasem tijelu te nas ubijaju. U mokraci 45% EU građana nađen je glifosat dok je u HR taj postotak 40,dok je rak u porastu. Inace Eu po tom pitanju zasjeda u prosincu i sada je vrijeme da budemo glasni.
    Prikaži cijeli komentar
  19. +2
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:26 | 26.10.2017.
    [email protected]
    Ima u tvom komentaru mudrosti i razloga za misliti!Hrvatska i Srbija kemiju ne proizvode,niti Zorka Šabac niti Galenika iz Zemuna!Oni su,kao i neke naše firme,samo distributeri preparata po našim tržištima,a aktivne tvari se proizvode u Austriji,Francuskoj,Njemačkoj...
    Prikaži cijeli komentar
  20. +7
    shumadinac
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:16 | 26.10.2017.
    @josic
    Da uzmemo da si potpuno u pravu kolega što se tiče glifosata, da se on potpuno raspada u određenom roku ali šta se dešava sa komponentama koje su proizvod tog raspada? One su po pravilu mnogo stabilnije (a što su i dalje složena hemijska jedinjenja) i kada dođu u naše telo koje nije naviklo na takva jedinjenja odigrava se vrlo komplikovana biohemija gde pojma nemamo šta će sa čim reagovati i kako. Sam organizam potpuno prirodno hranjen ima komplikovanu biohemiju koja je specifična za sve nas ponaosob a zavisi od mnogih faktora (da ne širim previše). Kada tome dodamo GOMILU hemije onda organizam, koji ima odlične mehanizme zaštite (recimo svakodnevno eliminiše desetine "poludelih" ćelija - početna faza raka), nije u stanju da se izbori sa tolikim poslom i neka ćelija promakne - a dovoljna je samo jedna.
    Naravno da proizvođač neće ukazivati na takve opasnosti kao ni ostali proizvođači razne hemije ali budi siguran da je Hrvatska (ili Srbija...) ekskluzivni proizvođač glifosata nema nikakve šanse da bi se našao na zapadnom tržištu.
    Prikaži cijeli komentar
  21. 0
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:25 | 26.10.2017.
    Komentar je upućen Radniku,a ne Vladeku!
    Prikaži cijeli komentar
  22. -1
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:24 | 26.10.2017.
    Dečki moji dragi ja odustajem od rasprave!
    Ja sam vam rekao stvari kakve jesu,a vi ionako imate već formirano mišljenje!
    Vladek-da je Cidokor proizvodio Herbos iz Siska,ja bi onda upravo ručao sa milijarderima,a nije tako.
    Nikada se kod nas nije Glifosat proizvodio,a vidim da bagra ide u krivom smjeru,gotovo da je to pravilo u životu,dajući tebi silne pluseve,a meni minuse,iako si promašio ceo fudbal!
    Prikaži cijeli komentar
  23. +6
    LikIzSalona
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:16 | 26.10.2017.
    @kulin izbjegavaj, koliko možeš, sve što možeš pronaći u supermarketima. Pronađi ljude sa sela u koje imaš povjerenja i nadaj se da od njih možeš kupiti koliko-toliko zdrave namirnice ..ili investiraj malo polje, uloži malo krvi&znoja (to ti je odmah i tjelovježba i boravak u prirodi) i sam uzgoji organsku hranu. dobar tek
    Prikaži cijeli komentar
  24. +6
    vladek68
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:10 | 26.10.2017.
    Ma gledajte ljudi,kolege josic i Nonsense su vjerojatno stručnjaci u branši i iznose stav struke.
    Čudi me što nisu spomenuli da se Glifosat ili nešto slično tome proizvodi i u nas.Riječ je o preparatu Cidokor koji proizvodi Herbos iz Siska.Nisam stručnjak ali podržavam rečenu zabranu,jer tada se radi blokada za GMO-usjeve čija je upotreba bez Glifosata besmislena.Ono što se provjereno zna o GMO-u je da je nutricionistički ta hrana značajno manje vrijedna i ta ishrana njome utječe na hormone.
    Međutim i pesticidi također utječu na hormone,naročito kod muškaraca.
    Ne slažem se da je eko-proizvodnja prevara,iako je istina da ima i nekorektnih proizvođača.Što se tiče situacije u Hrvatskoj i susjednim zemljama,velika većina namirnica je drastično zagađena GMO-om,jer trgovački lanci i proizvođači kupuju najgore smeće na svjetskom tržištu.Ja još uvijek vjerujem više kumicama.Što se tiče kvalitete dovoljno je usporediti bilo koje meso proizvedeno u Njemačkoj ili Francuskoj ,i usporedite ga sa našim mesom...
    Prikaži cijeli komentar
  25. +15
    radnik
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:16 | 26.10.2017.
    josicu, ovakvi kao ti su njima najdragocjeniji partneri ...ti ne samo da ih štitiš nego ti STVARNO vjeruješ u ono šta govoriš
    Prikaži cijeli komentar
  26. +11
    Imprimatur
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:12 | 26.10.2017.
    Druze Tito, bravo! A Josicu, tebi nula bodova! Ti bi sigurno I za Arsen rekao da je koristan - ako se koristi odgovorno! Ma tko to radi?! Pa 100% poljoprivrednika ima dio zemlje gdje sadi samo za sebe - ne daj boze da bi jeli sa dijela na kojem se sadi/sije za prodaju. Nece valjda trovat svoju familiju! Pitaj bandu iz Neretve kako se radi sa dinjama, sta ide u prvu berbu, sta u drugu, a sta u trecu?
    Prikaži cijeli komentar
  27. +7
    Kulin
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:40 | 26.10.2017.
    @družetito hvala puno na iscrpnom odgovoru
    Prikaži cijeli komentar
  28. +9
    Sinology
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:24 | 26.10.2017.
    momci komentari su vam super. Svima "thumbs up"
    Prikaži cijeli komentar
  29. +13
    drugtito
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:48 | 26.10.2017.
    @Kulin,

    najgora je soja i proizvodi od soje - preporučam nikad i nipošto ne konzumirati!
    Zatim proizvodi u koje stavljaju HFCS - dobiven od GMO kukuruza - jeftina zamjena za običan šećer.. sveprisutan u konditorskoj industriji i industrijskim pićima.. Coca cola = dno dna.
    Vrlo je problematičan i "friško pečeni" kruh iz uvoza. Uvozi se često iz zemalja koje luđački koriste glifosat za desikaciju (Poljska, Mađarska).
    Zatim krumpir i industrijski grašak.
    Meso, mlijeko i jaja s velikih farmi gdje stoka dobiva gmo krmivo.
    Jedno testiranje u Njemačkoj je pokazalo da je koncentracija glifosata u stočnom GMO krmivu 100 puta veća od dozvoljene.

    Grožđe iz vinograda gdje travu u međuredu suzbijaju glifosatom i glufosinatom.

    Obratite pažnju i na kumice ukoliko je veći dio prehrane kokica sačinjen od tzv. "starter smjese" - puna je GMO/glifosata.

    Stoka se ne smije hraniti samo na sojinoj sačmi! Najbolje da ju uopće ne vidi!

    Ako netko misli da se hrana u prodaji testira na glifosat, jako jako grdo se vara.
    Ne testira se ni u Njemačkoj, a kamoli ovdje!
    Prikaži cijeli komentar
  30. -1
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:40 | 26.10.2017.
    Prije 6 mjeseci su iz svih Glifosata maknuli molekulu koja je nosač aktivne tvari-Talialojev amin jer je to traženo ja razini EU.
    Ja se plašim jesti samo robe koja je uvezena iz Kine,Indije i ostalih egzotičnih zemalja jer oni rokaju usjeve sa sredstvima koja su kod nas zabranjena prije 30-40 godina i toga VSS realno može biti strah,kao i Američke GMO hrane!Sve što je iz EU proizvodnje je bezopasno!Ps.Eko proizvodnja je prevara,svi oni špricaju kao i konvencionalni poljoprivrednici samo što dobiju veće poticaje od države!
    Prikaži cijeli komentar
  31. +1
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:34 | 26.10.2017.
    Uglavnom glavni problemi s aglifosatom nastaju zbog primjene koja nije u skladu s uputama - recimo imate kod nas da kažem idiote koji tretiraju glifosatom krumpir prije berbe kako bi se osušio nadzemni dio, a glifosat je sistemik i otići će do gomolja - na pijaci pričao s jednim čovjekom i nisam mogao vjerovati da to rad, prekomjerne primjene u svijetu i treća stvar je što ga proizvodi kompanija koja svakako nema dobre namjere, ali ako gledamo same činjenice, sama aktivna tvar nije nikakav problem.
    Prikaži cijeli komentar
  32. -6
    Nonsense?
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:30 | 26.10.2017.
    josic slazem se s tobom, ja sam isto iz poljoprivredne branše. Ono što mogu reći sa stanja u tlu nakon primjene glifosata, je da apsolutno ne dolazi do nikakvih promjena. Dakle znači ukoliko se primjeni 1000 x koncetracija sredstva jača od preporučene, bakterije i gljive iskoriste navedeno u tlu kao izvor N I P, te prijevremeno dolazi do povećanje populacije određenih sojeva koji bolje iskorištavaju navedene ostatke u tlu kao izvor hranjiva, ali se to jako brzo sve vrača u normalu kako se potroši i razgradi. To je sve kod koncentracije 1000 x više od preporučene. Sama aktivna tvar u tlu ne radi doslovce ništa (jedino ukoliko dođe u vodene tokove sa tvrdom vodom, tamo ostaju rezidui), ali problem su aditivi tj. ađuvanti razni koji se dodaju za bolje usvajanje,učinak sredstva... oni su druga priča i oni se mogu mijenjati i zamijeniti.
    Prikaži cijeli komentar
  33. +10
    Kulin
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:30 | 26.10.2017.
    Možel konkretno objasnjenje nama obicnim ljudima sta je to sto ne trebamo jesti da bi izbjegli konzumaciju glifosata ?
    Prikaži cijeli komentar
  34. -10
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:22 | 26.10.2017.
    Drug Tito @
    Glifosat nije za piće prije svega!
    Za tretiranje 20 dana prije berbe se koristi Dikvat koji zaustavlja rast zelene mase biljke i samim time utjeće na dozrijevanje i veličinu ploda!
    Krmivo za ishranu stoke može biti puno Glifosata ako je farmer idiot i daje tretirano krmivo svojim kravama u roku unutar 7 dana od špricanja!
    Moja branša neće radi Glifosata propasti,jer će se uvijek nešto novo proizvoditi,pa samim time ja ne branim Glifosat već iznosim činjenice!Bayer ima svoj Glufosinat(ista skupina otrova kao Glifosat),ali o tome nema niti slova?
    Želim ti puno zdravlja ,a mislim da ti Glifosat nije kriv,jer njega nema u hrani,već eventualno u podzemnim vodama i dubini zemlje,ali doslovno u tragovima!
    Prikaži cijeli komentar
  35. +24
    drugtito
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:51 | 26.10.2017.
    Josiću, glifosat podmuklo i vrlo učinkovito uništava crijevnu floru i pri dužoj konzumaciji može dovesti do nepopravljivih oštećenja crijeva, jetre i bubrega.
    Registriran je i kao antibiotik pa me zanima što tvoja branša misli koliko je uputno cjelokupno stanovništvo svakodnevno tretirati dozama ostataka antibiotika?

    I to antibiotika čiji su fokus korisne bakterije, a time indirektno čak pogoduje razvoju vrlo opasnih bakterija.. npr. clostridium botulinum epidemije na stočnim farmama u Njemačkoj gdje je stoka isključivo bila hranjena krmivom punim glifosata (uglavnom gmo porijekla)

    Značaj eventualne zabrane glifosata leži u tome da samim time gotovo sve GMO sorte postaju besmislene za uzgoj jer su genetski izmijenjene da izdrže višestruke aplikacije glifosata dok sve oko njih biva pobijeno.

    Zbog čega u zadnje vrijeme ima toliko reklama za probiotike pa čak i čokoladice s korisnim bakterijama? Zato što agrokemijsko-farmaceutsko društvo točno zna što su napravili i koje su posljedice.

    Osim svega toga, glifosat se zloupotrebljava za procese namještene zriobe žitarica, krumpira, uljarica pa čak i dinja pri čemu se deset dana prije željene berbe/žetve sve brutalno pošprica glifosatom kako bi dobili idealno zrelo polje.
    Odvratno, podmuklo i vrlo , vrlo zlo!

    Osobno sam imao zdravstvenih problema zbog tog zla i na sreću na vrijeme shvatio izvor problema i sve riješio.
    Prikaži cijeli komentar
  36. -5
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:26 | 26.10.2017.
    Slojeve zemlje
    Prikaži cijeli komentar
  37. -8
    josic
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:25 | 26.10.2017.
    Sva dosadašnja istraživanja su dokazala da Glifosat ne uzrokuje nikakva oboljenja kod ljudi ako ga se propisano koristi!Radim u toj branši i zaista je tako kako sam napisao!Puno je gora stvar što Monsanto uporno hoće progurati GMO sjemensku robu u Europu,to je glavno pitanje,a ne Glifosat.
    Glifosat se vrli brzo ispire iz tla u donje slijeće zemlje gdje se razgrađuje u neštetne oblike,a naravno da se to sve što pišem odnosi na odgovorno i propisano rukovanje glifosatom!
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.