Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Erdogan za 2018. najavio "odvažniju i riskantniju" tursku vanjsku politiku

U svojoj novogodišnjoj poruci turski predsjednik Erodgan poručio je kako će Turska ove godine pokrenuti "odvažniju i riskantniju" vanjsku politiku. Navodi kako će Turska ove godine igrati aktivniju ulogu na Bliskom istoku uključujući i po pitanju Jeruzalema.

"Turska ne može osigurati svoju budućnost bez da riješi probleme u regiji. To pak dovodi do još odvažnije, a ako treba i riskantnije, vanjske politike", poručio je turski predsjednik u novogodišnjoj poruci, prenosi list Hurriyet.

Što točno to sve predstavlja, očito ćemo tek vidjeti tijekom ove godine. No, nema sumnje da se to odnosi i na susjednu Siriju gdje je Turska prošle godine, na prostoru sjeverozapadne provincije Idlib, već i započela svoju vojnu intervenciju.

Vezano uz temu:
Erdoganova "nova igra" kao eskalacija za kraj: Zašto je turska vojska ušla u Siriju?

Izvori:

RT | Hurriyet

Komentari

(18):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    03:22 | 4.01.2018.
    Kviz pitanje: Da li vi znate po cemu je "Sv. Nikola" bio poznat i koji je njegov najveci doprinos u njegovo doba?
    Prikaži cijeli komentar
  2. +2
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:55 | 3.01.2018.
    @Bojke, cijela stvar nije tako jednostavna, jer se uz Svetog Nikolu (koji daruje u čarapu uz peć ili čizmicu na prozoru npr. tamo do 60tih pojavljivao se i Krampus koji bi došao po zločestu djecu, a dobre bi nagradio. U SLO je taj lik Parkelj, a u Hrv. Zagorju je i danas Krampus.
    Sasvim drugo je Božičnjak koji nagrađuje ispod bora. U Srbiji je to Božić Bata.
    A treći lik je valjda Djed Mraz, Dedek Mraz, Deda mraz koji je darivao za Novu godinu po gregorijanskom kalendaru, a za kojeg mislim da je nekakav hibrid zaštitnog znaka Coca Cole te socijalističke kompenzacije novogodišnjem ugođaju najmlađih. :)
    Prikaži cijeli komentar
  3. +2
    Bojke
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:16 | 3.01.2018.
    @marjo
    Kod Hrvata je Djed Bozićnjak ili Sveti Nikola.
    U Srba i SDP reformista je ostao Djed Mraz.
    @korisnik 16955
    Osvanuli su. I to cista kopija turskih s tekstom prevedenim na bošnjački.
    Svaki pravi vjernik o čemu uči njegova vjera i ne treba ga podshećati. Ako nekoga treba podsjećati onda taj očigledno nije pravi vjernik.
    Vijest su prenijeli portali na hrvatskom tako da mislim da su istu ignorirali portali na bošnjačkom.
    Prikaži cijeli komentar
  4. 0
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:32 | 3.01.2018.
    Erdo ce biti novi Baibars :D
    youtube.com/watch?v=OhJ9GY7CLN8
    Prikaži cijeli komentar
  5. +2
    korisnik16955
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    10:06 | 3.01.2018.
    U Sarajevu nikad nisu osvanuli plakati protiv djeda mraza, mozda jesu obavjestenja da to nije mulsimanski praznik i obicaj ine znam sta tu ima sporno. Zar se ne smije ljude informisati i upozoriti. I nije muslimanski obicaj i ne treba mu davati ni najmanju paznju. Konzumerizam ili ne bio svrha toga, to treba ignorisati.
    Prikaži cijeli komentar
  6. +8
    marjo
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    03:41 | 3.01.2018.
    Treba točno ustanoviti dali Erdo tjera Djeda Božičnjaka ili Deda Mraza ili oba, jer koliko se ja sjećam Deda Mraz je bio novogodišnji komunistički aktivist i nije imao ništa sa vjerskom tradicijom, pa ga se može istjerati bez otpora. Nostalgija moje i sličnih malenkosti se ne broji. Možda će se kroz 50 godina opet promijeniti sistem, pa će neki trgovački lanac prodavati Deda Mrazove (uvozne) slike...
    Naime 1979 godine, dok je "naš Erdo" još igrao aktivno nogomet, "Svjetlost" (trgovačko poduzeće iz Sarajeva) je iz uvoza nabavilo 10 000kom fotografija Homeinija. Interesantno je da je to kroz maloprodajnu mrežu bilo prodano u roku 10 dana, pa je uslijedio još veći uvoz...
    @Bojke, Zapadni sekularizam istjerao je "mog" Deda Mraza tako da mu nije trebao ni plakat za antikampanju!? :))
    Prikaži cijeli komentar
  7. 0
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:11 | 2.01.2018.
    @Makistar
    Potpisujem, al tesko nama ako cemo od erdogana trazit da nas rijesi debeljuce.
    E ovo ce ti vjerovatno se svidjeti, ako ti se bude dalo gledati. Inace je Sv.Nikola radio genocid po Anatoliji u svoje doba, danas ga se slavi...
    Pravo krscanstvo nema veze sa ovim paganizmima danas.
    youtube.com/watch?v=NSWRBQ6iHKM
    Prikaži cijeli komentar
  8. +3
    Bojke
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:52 | 2.01.2018.
    Turska vojska ne moženi Kurde pobijediti a kamoli pregaziti Balkan.
    S ISIL-om su imali problem. Gubitci u tenkovima npr.(nekoliko Leoparda 2 i M-60).Zapeli kod Al Baba.
    Ono sto je bitno je radikalizacija/islamizacija sekularne Turske.
    Turskoj je prioritet Istočni Mediteran i zalihe plina i nafte koje se nalaze u podmorju. Tamo je sad sve veća utrka u zauzimaju zona između Turske,Izraela,Cipra,Libanona,Sirije.
    A u sveti Djeda Božićnjaka/Mraza bio konzumerizam ili ne ipak je simbol nečeg lijepog ili simpatičnog a radikali ga vežu kao nešto protuislamsko.
    Ako je Djed Božićnjak/Mraz prijetnja islamu onda ne znam sta da kazem.
    Prikaži cijeli komentar
  9. +7
    Hamza_XXL
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:07 | 2.01.2018.
    [email protected] Visesmislena poruka - pametnom pouka!
    Prikaži cijeli komentar
  10. +12
    Makistar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:56 | 2.01.2018.
    @JollyRoger Mislim da si promašio bit, da nije strah da će Erdogan vojskom pogaziti Balkan nego da će istjerati Djeda Mraza, jedino što je ostalo od kršćanstva.
    Djed Mraz je preoteo Božić od Isusa i pretvorio ga u konzumerizam i materijalizam i sa svojom vrećom punom artikala iz supermarketa je simbol toga i sa svojom trbušinom je simbol Božićnog prežderavanja, umjesto da se višak hrane podijeli siromašnima. Ali treba da ostane jer pokazuje stanje u kojem se društvo nalazi, ne treba gurati stvari pod tepih, a i djecu veseli i priprema na život u ovom svijetu supermarketa i konzumacije.
    Prikaži cijeli komentar
  11. +1
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:29 | 2.01.2018.
    pojeo mi je rijec, treba se osvojiti Bec kao sjeverna vrata, to su pokusali, pa nije islo, a danas nema smisla uopce kad su to saveznici, a i BiH samo ode u NATO i eto ga, Turska je mirna.
    Prikaži cijeli komentar
  12. +3
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:27 | 2.01.2018.
    @Bojke
    Sto se tice BiH ne bi se brinuo jer gledano geo strateski BiH je dio panonske doline, a da bi se to u potpunosti osiguralo treba se osvojiti kao sjeverna vrata i onda imati posla sa hrpom etnicki razlicitih naroda i skupina, tako da je to poduhvat koji sam po sebi zahtjeva potpuni fokus bilo koje velike sile, a da li se isplati, naravno da ne, a i Turska je sto se tice EU strane u odlicnoj poziciji, jer su sve to NATO saveznici, pa se ne bi brinuo oko BiH, to je samo mala projekcija, nije tolko bitno kao npr Anatolija ili Kavkaz ili Cipar, mozda ako bi Turska nekako osvojila Kavkaz, osigurala mediteran od anatolije do egipta i kontrolirala bliski istok putem vode i da nekim slucajem nema konkurencije u aziji i da nekim slucajem u EU nestane NATO itd onda mozda, a i tada veliko mozda, budu imali opciju da idu na panonsku dolinu, ali mislim da su jednom probali i dovoljno je da shvate da se to ne isplati, isto ko i levant, isplativje je energiju negdje drugo utrositi, tko ce se sa balkancima gnjaviti :D
    Prikaži cijeli komentar
  13. +2
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:05 | 2.01.2018.
    @Bojke
    Ja sam samo preveo, ove gramaticke greske i krnje recenice su moj proizvod, ali da, dobra je analiza zato sam htio podijeliti, morao bi i EU dio, al nemam vremena ovih dana.
    Prikaži cijeli komentar
  14. +4
    Bojke
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:50 | 2.01.2018.
    @Jolly Roger
    Svaka čast na analizi. Analiza ti je odlična. Osvrt na najvaznije stvari. Bravo.
    Prikaži cijeli komentar
  15. +9
    Bojke
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:48 | 2.01.2018.
    Takav način djelovanja i širenja politike je već vidljiv u BiH.
    Po Sarajevu su po pisanju nekih medija osvanuli plakati protiv Djeda Božićnjaka i/ili Djeda Mraza u sarajevskim vrtićima. Istovjetni plakati su se prosle gidine pojavljivali diljem Turske. Turke se pozivalo da se ne podčinjavaju katolicima na način da doživljavaju postojanje Božića uopće.
    Na jednom od plakata vjerski policajac sa fesom i nezaobilaznom bradom šakom udara Djeda Bozićnjala y na drugom je Djed Božićnjak s križem prikazan kao Šejtan/Sotina.
    Srećom po sviju u Sarajevu među Bošnjacima to nije naislo na veliki odjek i izazvalo je osude dijela javnosti,dio ne bio suzdržan,dio za,dio je bio za pravo izbora. Ali ako je Sutan Erdogan I. mislio na ovakav i slične načine širiti svoj utjecaj onda se malo previše zaigrao.
    Prikaži cijeli komentar
  16. +8
    shoosh
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:14 | 2.01.2018.
    Turska je već u dva svjetska rata bila nepredvidiva i prevrtljiva kao i Italija.
    Prikaži cijeli komentar
  17. +1
    Makistar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:57 | 2.01.2018.
    Skraćeno: Erdogan - roge van.
    Prikaži cijeli komentar
  18. +6
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:20 | 2.01.2018.
    Bas sto sam napisao jucer sad se javio.
    Geopolitika Turske u Aziji:
    Turska je transkontinentala sila i dok je sa Europske strane situacija sigurna i mirna, situacija je potpuno drugacija na Azijskoj strani. Kolaps Syskes-Picot dogovora rusi regionalne granice, a u vakumu moci velike sile koriste priliku kako bi prosirile svoju sferu utjecaja. Sve ovo direktno i indirektno utjece na Tursku i determinira geopoliticke ciljeve Turske u Aziji.
    Iako je centar Turske na Zapadu, okruzen Mramornim morem, 97% drzave je na Anatolskom poluotoku na istoku koji razdvaja Mediteransko i Crno more, ali za razliku od Mramorske regije, Anatolija je velik i neprohodan prostor kojem fale plovne rijeke, ovdje su infrastrukturni projekti i komercijalni poduhvati manje isplativi. Sto se ide dalje od 36. meridijana, teren je sve neprohodniji i ekonomski poduhvati su sve skuplji iako poluotok ima veliku obalu, vecina je plitka i ravna, sto je odlicno za turizam, ali ne i za trgovinu, manjak luka sa dubokim morem ogranicama pristup moru, naravno postoje iznimke u regijama Adane i Antalije, ali generalno Anatolija je izolirana regija. Povijesno gledano geografija je poticala sigurnost, decentraliziranu vlast i introvertnu kulturu, sto je potpuno suprotno kozmopolitskoj Mramornoj regiji. Anatolija ipak daje mnoge prednosti Turskoj, kao prvo kao tampon zona onemogucava da ijedna Azijska sila zaprijeti Truskom centru osim uz preveliku cijenu koju nitko nije spreman platiti, tako da je potpuna kontrola Anatolije najveci prioritet za Tursku. Druga prednost su prirodni resursi, iako Turska nema znacajnu kolicinu energenata, ali posjeduje resurs koji je mnogo vrijedniji. U jednoj od najsusih regija u svijetu, Turska ima velike kolicine vode. Prema statistikama, Srednji istok ima godisnji prosjek od oko 300 kubicnih metara vode po osobi, dok je u Turskoj taj broj 10 puta veci, 3100 kubicna metra. Ovo je dugorocna prednost Ankrare nad susjedima. Specficnije 90% vode rijeke Eufrat kontrolira Turska, a za Tigris je 45%, sto je manje, ali jos uvijek jako bitno. Ove dvije rijeke daju Turskoj veliku polugu nad svojim juznim susjedima. Ovaj proces je jos znacajniji zbog manjka sluzbenih dogovora izmedju Sirije Iraka i Turske po ovom pitanju. Ankara je jako svjesna ove cinjenice i od 60ih godina Turska je sagradila preko 600 brana na obje rijeke i jos 600 je u planu u sljedecim godinama kao dio projekta Juzne Anatolije kojim se zeli povecati ekonomska aktivnost regije, pogotovo u centru poluotoka gdje se nalazi plodna visoravan. Projekt je ipak vise od samo proizvodnje struje i napajanja usjeva, radi se o geopolitickoj polugi, gradeci brane Turska cilja prosiriti svoj politicki, ekonomski i socijalni utjecaj u regiji. Ovo je bilo jasno u 90im kada su gradili Ataturk branu, koja je jedna od najvecih brana koje postoje. Kad se projek zavrsio Turska je zaustavila tok Eufrata kako bi napunili rezervar. Cijeli proces je trajao preko mjesec dana iako su Turci prijevremeno upozorili Siriju i Irak, nizvodne nacije su reagirale sa ljutnjom. Tadasnji predsjenik Ozel izjavio: " Mi ne govorimo Arapima sto ce raditi sa svojom naftom, pa ni ne prihvacamo njihove prijedloge sto cemo mi raditi sa nasom vodom." Iako je ova izjava tocna, jako dobro hvata geopoliticku bit. Situacija je jos vise komplicirana Irackim populacijskim boomom gdje se smatra da ce rasti sa 38 milijuna u 2017oj do 83 do 2050 i jos vise na 163 do kraja stoljeca, a u medjuvremenu Sirija ce rasti sa 18 milijuna do 34 milijuna i stabilizirati se. Dok arapske nacije rastu, rasti ce i potraznja za vodom u tom slucaju ce Sirija i Irak biti sve vise ovisni o svom sjevernom susjedu za svoje potrebe. Kada se zavrsi sljedecih 600 brana, Turska ce imati priliku da oblikuje ekologiju, ekonomiju, demografiju i na taj nacin i socio-politicke odluke Damaska i Bagdada. Turska mozda nema naftno bogatstvo kao Saudijska Arabija i nema sofisticiranu mrezu proxy grupa kao Iran, ali Ankarina kontrola nad Eufratom i Tigrisom daje Turskoj geopoliticku polugu bez presedana u regiji. Ovo je Turska nuklearna opcija i kontrola nad tim je geopoliticki imperativ Turske.
    Druga frakcija koja je uzrujana sa Turskim utjecajem u regiji je PKK, oznaceni kao teroristicka grupa, PKK stalno cilja Turske brane u Anatoliji. Vrh PKK-a tvrdi da Ankara koristi brane kako bi otezalo mobilnost PKK-a, i u ovom ima istine, ako bi poplavili strateska podrucja Turska bi mogla otezati mobilnost PKK-a da prelazi granice. Odnos PKK-a i Turske je jos vise kompliciran zbog cinjenice da u Turskoj zivi 50 milijuna Kurda koji imaju poseban odnos sa Ankarom. Desetljecima PKK pokusava kapitalizirati ove socijalne tenzije, a strane sile su htjele iskoristiti PKK konflikt sa Turskom kako bi potkopali autoritet Ankare. Ova mogucnost da strane sile utjecu na Tursku je jedna od najvecih slabosti, iako je tesko vjerovatno da ce teritorijalni integritet turske biti ugrozen, dok god PKK bude aktivan i bude unistavao brane, Ankarina kontrola nad vodotokom je umanjena, ovo znaci da Turska vlada mora rijesiti pitanje sa Kurdskim militantima prije nego budu htjeli iskoristiti polugu vode.
    Osim svoje poluge nad svojim juznim susjedima, Turska se nalazi izmedju trzista koji proizvode i potrazuju mnogo energije, na zapadu Europske nacije zele prosiriti opcije za svoje energente, jer trenutno najvise ovise o Rusiji, a na istoku proizvodjaci zele prosiriti svoje izvoze na Europska trzista. Trenutno vecina logistike ide morskim pute, jer se istok i zapad ne mogu efektivno spojiti zbog manjka plinovoda/naftovoda. Put energenata po tlu mora prolaziti kroz Tursku, koristeci ovu geografsku prednost Turska se moze transformirat u energetsko cvoriste regije sto bi jos dalje ucvrstilo Tursku poziciju u regiji. Trans anatolski plinovod cilja dovesti Azerbaijanski plin u Europu, prvi je opipljivi korak u ovom smjeru, ali Turska treba naci jos dobavljaca kako bi ispunili potencijal energetskog cvorista, a ovo se pokazalo kao iznimno tesko, jer mnogo toga ovisi o regionalnim odnosima, a sukobi Izraela, Saudijske Arabije, Irana i USA-a onemogucavaju regionalne ekonomske aktivnosti. Turska ce morati naci nacin da razrijesi ovu blisko istocnu pat poziciju ako zeli postati energestko cvoriste regije.
    Istocne Anatolske planine se spajaju sa Kavkaskim gorjem, visoki skoro neprohodna barijera planina koja se proteze od Crnog do Kaspijskog mora. Postoje samo 2 glavna prolaza kroz ovaj masiv, na istoku Derbent prolaz, komad ravnog tla uz Azerbaijansku obalu, Darielska vrata kao drugi prolaz prolaze kroz glavni grad Gruzije i kroz srediste masiva. Ravnice sjeverno od prolaza se protezu u srediste Rusije, trenutno Rusija kontrolira Darielska vrata i ima dogovor oko Derbent prolaza sa Azerbaijanom. No ako bi ovi prolazi pali u neprijateljske ruke ovo bi ugrozilo cijeli Ruski centar. Strateski gledano, vrijednost ovih prolaza je ravna skoro kao i Krim. Koja god sila zeli kontrolirati ove prolaze mora prvo kontolirati juzni kavkaz koji je dom mnogim etnickim grupama. Daleko najveca grupa su Azeri tj Azerbaijan koji imaju bliske kulturne poveznice sa Turcima. Azerbaijan, lociran na zapadnim obalama Kaspijskog jezera ima mnogo plodnog tla, a glavni grad je bogat energentima, a najvaznije jos, drzava granici sa Rusijom na sjeveru i Iranom na jugu. Koja se god velika sila uspije utaboriti u Azerbaijanu dobila bi mogucnost da blokira mobilnost i Rusije i Irana, a usput bi dobili i ogromne energetnske resurse. Za Tursku je Azerbaijan kljucan da bi ostvarili ovaj cilj, no problem je sto Turska nema direktan prolaz do Baku-a, moraju ici kroz Gruziju. Od pada SSSR-a, Turska radi na sirenju financijskog utjecaja u Kavkazu, a vlade iz Tiblisija i Bakua se zele sto vise udaljiti od prijasnjeg Ruskog utjecaja, ovaj odnos gdje obje strane profitiraju je rezultirao u mnogim infrastrukturnim i energetskim projektima koji su uvelike osnazili Turski utjecaj u regiji. Unatoc Turskim pokusajima Mosva i dalje ima bolju poziciju u regiji, jer kontrolira separatiskicke regije u Gruziji i Azerbaijanu, sa ovom polugom mogu diktirati politicke uvjete i konsolidira kontrolu nad koridorima, no ako bi Ruska pozicija ikad oslabila, Turski interes bi bio da se dokopaju kontrole nad Darielskim vratima i Derbentskim prolazom sto bi im dalo polugu nad Rusijom.
    Juznije u Levantu, situavcija je jos kompliciranija, no ovdje nema geografskih elemenata koji bi stvorili linije razdvajanja. Npr samo Lebanon je dom mnogim etnickim grupama, kao rezultat Levant je mreza saveza i koalicija. Velike regionalne sile cesto podrzavaju grupu protiv grupe, no nitko nikada nije uspio u potpunosti dominirati ovu regiju izvana. Mnogo velike sile koje su pokusale bi se na kraju povukle i ne bi gledali iza sebe, ili Otomani ili Britanci ili Francuzi ili Amerikanci, nijedna velika strana vanjska sila nije puno zainteresirana za dugorocnu prisutnost u ovoj regiji. Iznimka je Iran, koji cilja kreirati koridor do mediterana kroz Irak i Siriju. Teheran mozda trenutno ima bolju poziciju, ali dugorocno Ankarina prednost nad Eufratom i Tigrisom i Turska pomorska prisutnost u Mediteranu ponistava Iranski plan. Ovo objasnjava zasto Ankara ne dozivljava Teheran kao prijetnju i dok god nema velikog direktnog protivnika u Levantu, nemaju potrebe previse se fokusirati na tu regiju. U ovom kontekstu poput panonske ravnice i grcke u Europi, Turskoj je u najboljem interesu samo pustiti ove regije na miru.
    Finalni Turski ciljevi u Aziji su da se domogne utjecaja u Mediteranu, no za razliku od Crnog mora, Istocni Mediteran nema jasnih geografskih tocki koje mogu promjeniti ravnotezu u neciju korist (kao npr Krim) Postoje neke domene poput Cipra i Rhodosa, to bi pruzilo malo vise sigurnosti Anatoliji protiv amfibijskog napada. Cipar je zanimljiv, samo sa kontrolom nad sjevernim djelom otoka Anakara moze projicirati pomorsku moc na cijelu Levantsku obalu, ako bi uspjeli kontrolirati cijeli otok mogli bi projicirati moc sve do Egipska i Sueske regije. No fleksibilna priroda pomorskog utjecaja znaci da ako se u potpunosti ne kontrolira cijeli preko morski teritorij, nista nije u potpunosti sigurno, cak i ako bi se svi teritoriji osigurali opet bi ovisili samo o pomorskoj logistici, zato pomorska moc nije konstantna. Ovo pokazuje i zasto su Otomani izgubili svoj teritorij u Egiptu i Levantu u kratkom roku od gubitka Cipra.
    Generalno, kao nacija koja je na istoku i zapadu, sjeveru i jugu, regionalni sukobi cesto direktno ili indirektno utjecu na Tursku, zbog toga Turska ne moze priustiti da ostane neutralna. Mora dakle sljediti proaktivnu politiku i teziti osiguravanju svojih velikih geopolitickih ciljeva u Anatoliji, Kavkazu i Mediteranu, kako bi uspjeli parirati izazovima na svom Azijskom dijelu Turska ce morati povecati i modernizirati svoju vojsku i zrakoplovstvo, ali isto tako moraju paziti da ne slijede ciljeve koji su izvan dohvata trenutnih mogucnosti. Iako se vecina Turske nalazi na Azijskoj strani, ukljucujuci i Istambul, centar drzave je u Mramorskoj regiji na zapadau i ima potpuno drugacije ciljeve i geopoliticke imperative.
    Izvor:
    youtube.com/watch?v=f1_-EV2GrN0
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.