Na TV-u, u novinama, na internetu su termini poput dug, obveznice, valute, kamata, bailout = mjere štednje (kratko rečeno: spašavanje onog što se ne može spasiti u iluziji da se može) postale svakodnevnica. I oni koji se ne razumiju najbolje u ekonomiju su u posljednjih nekoliko godina naučili nešto o ovim terminima zbog ekonomske krize u cijelom svijetu. Danas je popularno govoriti o globalizaciji i u skladu s tim imamo globalnu ekonomsku krizu. Traži se globalno rješenje. Brojke koje slijede u ovom tekstu će pokazati nevjerojatnu sliku stanja ekonomije u svijetu i da je rješenje dalje nego ikada, bilo ono globalno ili ne. Zapravo, osim radikalne promjene sistema i shvaćanja pojmova kao što su kredit i novac te otpisa dugova, rješenja nema.Samo agonija.
Jedna riječ se veoma rijetko spominje u medijima, ali zato kad idete ulicom, vidite je napisanu na mnogim mjestima u gradu. Zlato - otkup zlata.
Zašto viđamo te natpise širom svijeta a u medijima tako rijetko? Zašto slušamo kako su sigurno utočište dolar, američke obveznice, njemačke obveznice, neko kaže jen, neko kaže švicarski franak…A zlato? To ćemo u medijima rijetko čuti ili pročitati, a ipak svakodnevno u gradovima vidimo table gdje se spominje ta riječ. Da li je narod pametniji od eksperata? I tko su uopće ti silni eksperti koji se pojavljuju kao gljive poslije kiše u medijima?
Da li su novinari i ekonomisti toliko opsjednuti papirnosnim vrijednostima da su zaboravili na ovaj metal koji je uvijek smatran za najveću vrijednost, najmanje 5 tisuća godina? Koncept da je zlato najveća vrijednost je samo to, koncept. Ali koncept koji opstaje i opstaje već tisućama godina kao najsigurnije utočište za investitore. A sada više nego ikada. Tu je i koncept da papir ima vrijednost jer vlada garantira za broj odštampan na papiru. Svakome je jasno da su voda, hrana, rad itd. stvarna vrijednost. Ali pošto mnogi uzimaju vodu i hranu zdravo za gotovo, iako to nije tako, živimo u svijetu u kojem je vrijednost papir na kojem nešto piše. I koji nema pokriće. Ako je imao u prošlosti, sada ga sigurno više nema.
Štoviše, bombardirani smo apokaliptičnim vijestima. Ali taj naziv se u potpunosti pogrešno koristi. Evo što Wikipedia kaže o toj riječi:
Apokalipsa (stari grčki jezik: ἀποκάλυψις apocálypsis, od ἀπό i καλύπτω što znači "otkrivanje"). Doslovno prevedeno s grčkog odnosi se na otkrivanje nečeg sakrivenog, iako ovo značenje nije prihvaćeno u engleskom jeziku prije 14. stoljeća. U religioznom kontekstu obično se radi o otkrivanju skrivenog značenja – što je sakriveno od ljudi u dobu u kojem dominiraju laži i pogrešna shvaćanja.
Ostavimo sada ovu važnu digresiju iza nas i upitajmo se: kako da se u ovome svemu snađe radni čovjek koji dođe umoran kući s posla i stalno sluša sve gore i gore vijesti?
Da kupi obveznice jer su valute u veoma lošem stanju? Da kupi nekretninu kada cijene vrtoglavo padaju? Da kupi gomilu hrane i nabavi puno vode kao što neki predlažu zbog nesigurne skorije budućnosti?
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
