X
AKCIJA "Od jeseni do jeseni": Paket advance godišnje pretplate za 350 kn (-30%)
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Veliki povijesni specijal: Nastanak i razvoj ruske civilizacije (III. dio)

PIŠE:
3Objavljeno:
Mongolska vlast nad ruskim zemljama

Privreda i struktura mongolskog društvaDžučijev ulus, što ga je naslijedio njegov sin Batu (1227.-1256.), dobio je u ruskim ljetopisima naziv Zlatna Horda. Isprva je to bila autonomna sastavnica dijela mongolske države, kojoj je na čelu bio veliku kan sa sjedištem u Karakorumu. Zlatna Horda je obuhvaćala prostor od gornjeg i srednjeg Oba do donjeg Dunava, a na području Europe od gornje Vjatke i Kane do Kavkaza i do obala Crnog mora. Ruske kneževine nisu neposredno ušle u sastav Zlatne Horde, nego su bile u ovisno-vazalnom odnosu kao područja sa svojim vlastitim uređenjem, ali pod nadzorom posebnog aparata, koji je postavljao veliki kan Zlatne Horde.

U vrijeme osvajanja euroazijskog prostora Zlatne Horde tu se preselio razmjerno malen broj Mongola, pa je prijašnje stanovništvo i dalje ostalo u pretežnoj većini. Najveći njezin dio zauzimali su Polovci, horezmijski Turkmeni, povolški Bugari, Mordvini, Baškirci i dr. Mongoli su se s vremenom stopili s stepskim stanovništvom pa je u dnevnom govoru prevladao polovjecki jezik, a u književnosti turkmenski, kojim su govorili prednjoaz...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se