Donald Trump i Vladimir Putin sastat će se idućeg tjedna u Hamburgu tijekom summita G-20, potvrđeno je iz ureda obojice predsjednika. Premda većina američkih medija upozorava da ne treba puno očekivati od predstojećeg susreta, svjetska javnost s razlogom vjeruje da će njihov sastanak biti povijesni. Ne zbog toga što bi se tijekom tog jednog razgovora mogli riješiti problemi koji su doveli do novog 'hladnog rata', već zato što bi njihov prvi izravni susret mogao predstavljati prekretnicu i promijeniti smjer globalne vanjske politike.
Ruski MVP Sergej Lavrov, koji je ocijenio da su sadašnji odnosi Moskve i Washingtona 'abnormalni' uzdržao se od izravne prognoze rezultata sastanka dvojice lidera, ali je podsjetio da su Putin i Trump u telefonskim razgovorima izrazili želju da prevladaju teškoće u odnosima dvije zemlje. 'Najvažnije je što će biti prevladana nenormalna etapa u našim odnosima, jer će dvojica lidera prvi puta razgovarati licem u lice', naveo je Lavrov. On je izrazio nadu da će 'prevladati pragmatizam', te da će susret u Hamburgu razjasniti perspektivu odnosa SAD-a i Rusije.
Nekadašnji američki državni tajnik, legendarni Henry Kissinger, koji se upravo sastao s Putinom u Moskvi , rekao je da Trump i Putin imaju priliku popraviti odnose između svojih država. 'Vjerujem da u ovom trenutku naše dvije zemlje imaju odgovornost i priliku postići značajan napredak, ne samo poboljšanjem odnosa, već i poboljšanjem situacije diljem svijeta kroz suradničke napore. Napetosti između Rusije i SAD-a su se često događale i prije, i često su prevladavane', rekao je Kissinger.
Nasuprot umjerenom optimizmu dvojice diplomata i njihovom izraženom nadanju da bi se odnosi mogli i morali poboljšati, američki, Trumpu nenaklonjeni mediji, u najavljenom susretu u Hamburgu vide razlog za zabrinutost. Tako 'Politico' napominje da zbog 'nejasne agende' sastanka postoji rizik da bi Trump mogao 'nastojati previše ugoditi' Putinu, te da je 'bivši agent KGB-a (Putin) pomno pripremio plan', dok će američki predsjednik navodno u Hamburg otići bez plana za razgovor. U istom tekstu se navodi i kako Trump želi toplije odnose s ruskim liderom, 'unatoč višestrukim istragama o vezama svoje kampanje s Kremljom'.
'Politico' naravno može samo nagađati da li se i kako Putin pripremio za sastanak s Trumpom, ali je vjerojatno tekst u kojem se spominje uplitanje Kremlja u američke izbore, te fraza bivši agent KGB-a, sam po sebi ispunio cilj, jer se njime zapravo upozorava Trumpa i javnost da nikakvo zbližavanje s Rusijom nije poželjno. 'CNN' u sličnom tonu najavljuje susret i postavlja pitanje – hoće li se Trump i Putin smiješiti na fotografiranju, te hoće li proraditi kemija između njih, te zaključuje da je s dvojicom nepredvidljivih ljudi sve moguće.
CNN međutim ocjenjuje da Putin razumije Trumpovu dilemu, te opisujući SAD zaključanim u 'političku šizofreniju' koja sprječava Trumpa da unaprijedi odnose, on pokazuje strpljenje. 'Nismo u žurbi. Razumijemo složenost situacije. Možemo sačekati da se slegne prašina', objasnio je Andrej Kortunov, generalni direktor ruskog Vijeća za međunarodne poslove. On je naveo da bi američka oporba iskoristila protiv Trumpa bilo koji njegov potez, te da zbog toga Kremlj ne traži od američkog predsjednika nikakav sporazum 'koji bi Trumpa doveo u još neizvjesniju situaciju od one u kojoj je sada'.
Za razliku od spomenutih medija koji potenciraju inferioran položaj Trumpa u odnosu na Putina, pomoćnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Herbert McMaster najavio je da Trump ipak u Hamburg ne dolazi bez plana. Prema njegovim riječima Trump želi da odnosi Zapada i Moskve postanu konstruktivni, ali je istodobno spreman 'učiniti sve što je potrebno kako bi se odupro destabilizirajućem ponašanju Rusije'. Jedan od Trumpovih ciljeva je, kako objašnjava McMaster, stvaranje zapadnog 'zajedničkog pristupa Rusiji', a konkretno glede cyber prijetnji i 'političkih subverzija'.
Drugo što je McMaster naveo kao dio Trumpovog plana jest 'suzdržavanje Rusije' kako bi se izbjegao 'rat između velikih sila', te treće – Trumpova želja da 'promovira suradnju' s Rusijom u područjima gdje mogu raditi zajedno, jer je 'svijet pun problema', od Sirije i terorizma do Sjeverne Koreje. Ruski mediji su izvijestili kako je Trump navodno naložio savjetnicima da pripreme popis tema u kojima bi mogao učiniti Putinu određene ustupke.
Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders kritizirala je američke medije zbog trošenja vremena na lažne vijesti o Rusiji, koje su u svibnju i lipnju zauzele 70 puta više televizijskog programa nego vijesti o gospodarstvu. Ova njena izjava mogla bi se tumačiti kao dio Trumpovih napora da osvoji sebi veću slobodu za sastanak s Putinom. On je navodno raspoložen za dug protokolarni razgovor, dok njegova administracija savjetuje da održi samo kratak sastanak (zbog istrage o umiješanosti Moskve u američke predsjedničke izbore). Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov naveo je kako je Putin otvoren za bilo koji format razgovora koji je prikladan Amerikancima.
Kada je riječ o temama razgovora, njih se doista nakupilo puno. Sirija, Ukrajina, Sjeverna Koreja, proturaketni NATO štit u Europi, sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa, Arktik, sankcije, bliski susreti ruskih i američkih brodova i zrakoplova nad Baltikom i Crnim morem, terorizam i još puno toga, od Bliskog do Dalekog istoka i Južne Amerike. Koliko god bi potrajao prvi sastanak dvojice predsjednika vremena za dogovor po svim temama bilo bi premalo.
Zbog toga bi glavni fakt njihovog sastanka trebao biti sam sastanak. Po svemu sudeći Trump je pod velikim pritiskom javnosti i od njega ne treba očekivati značajne ustupke ruskoj strani. Nasuprot njegovoj, pozicija Putina doima se ugodnijom, ali to ne znači da će on činiti ustupke Trumpu. Ako ipak Putin bude učinio kakve ustupke, onda treba vjerovati da će oni biti taktički, a nikako strateški. Jer bez obzira na to što već mjesecima slušamo o nekakvom tajnom savezu Putina i Trumpa, ovdje je prije svega riječ o liderima dvije suparničke sile koje su došle na rub neprijateljstva.
Osim toga što bi Trump morao voditi računa da ne izaziva već razdraženu oporbu kod kuće, on ima obavezu pokazati se čvrstim pred svojim glasačima, kojima je obećao da će bolje i tvrđe zastupati američke interese, nego što je to činio njegov prethodnik Barack Obama. To je razlog više za Trumpa da zauzme čvrst stav prema Putinu. S druge strane, Trump je obećao i da će inicirati normaliziranje odnosa s Moskvom, a to je obećanje ne samo američkim glasačima, nego čitavom svijetu, koji sada s razlogom očekuje da će se to i početi dešavati.
Jedan od važnih razloga zašto je Amerika izabrala Trumpa je nezadovoljstvo građana vanjskom politikom koja je u proteklih dvadesetak godina učinila ovu nekada voljenu zemlju omraženom u svijetu. Za to vrijeme Putin je doprinio sve većoj globalnoj popularnosti Rusije, koja je oslobođena negativnog imagea nekadašnjeg SSSR-a postala sinonim za nepokornu i samostalnu državu, kojoj Amerika ne može nametnuti svoja pravila.
Jaka veza Rusije s Kinom i poremećeni odnosi Amerike s Europom su okolnosti kojih su Trump i Putin svakako svjesni. Dugoročno gledano ove okolnosti bi mogle odrediti sliku svijeta u narednim desetljećima. Iako SAD s razlogom i dalje važi za najveću svjetsku silu, pred Trumpom je kompliciran zadatak da taj poredak održi. Predstojeći sastanak s Putinom bit će do sada najveći izazov za američkog predsjednika. Iz Putinove perspektive, Trump je četvrti američki predsjednik s kojim će se nadigravati, pa stoga treba vjerovati da on nema veliku tremu pred polazak u Hamburg.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
