"Ne mogu biti razočaran jer nemam nikakvih iluzija u vezi Europe", promrmljao je Predsjednik Eurogrupe prošli tjedan nakon što je rasprava o Grčkom "bailoutu" ponovo propala. Ali nije jedini koji je ostao bez iluzija. "Postoje bolje alternative od politike "bailouta" kancelarke Merkel," rekao je čovjek koji će se kandidirati da bude njen protivnik na izborima 2013. godine; alternative koje "štite poreznike i ne pomažu samo bankama."
Nakon 40 godina kao član CDU, stranke Angele Merkel, taj čovjek, Stephan Werhahn, je napustio stranku ranije ove godine zbog politike "bailouta" i pridružio se Freie Wähler (op.pr. Slobodni glasači). U 2008-oj godini su odlučili da uđu u Bavarski parlament i dobili su 11.2% glasova. Došli su iznenada i iz ničega. Sada se spremaju za savezne izbore 2013. godine. Werhahn, unuk Konrada Adenauera, legendarnog prvog Kancelara Federalne republike i jednog od osnivača CDU, predvodi tu listu.
U intervjuu govori o kršenju Mastrihtskog sporazuma, osnovnog dokumenta na kojem je bazirana EU. Jedan od njegovih osnovnih principa je da je svaka država odgovorna za svoje dugove i da nijedna država ne može biti odgovorna zbog duga drugih država. On kaže da je princip prekršen sa prvim "bailoutom" 2010. godine. Preliminarni bailout fond, EFSF koji ima na raspolaganju 480 milijardi eura, je bio "drugi prekršaj". Treći prekršaj je bio stalni bailout fond, ESM, koji raspolaže sa 700 milijardi eura. Ovaj iznos se može frakcionalno povećavati kao što banke rade (op.pr) "i odgovornosti Njemačke i njemačkih obveznika će biti još veće".
Njemački Ustavni sud, kada je analizirao ESM, odredio je dva pravila: maksimalna odgovornost Njemačke je 190 milijardi eura i prije korištenja novca parlament mora dati odobrenje. Ali taj limit, on kaže "frakcionalno koristi Predsjednik ECB Mario Draghi" s obećanjem da će kupiti "neograničene" količine duga sve dok zemlje u krizi prihvaćaju reforme i mjere štednje. Kada ECB kupuje dug, Njemačka je odgovorna za 27% bilo kakvih gubitaka, a to poništava limit koji je odredio Sud te "nema odobrenje parlamenta." Ovakva politika ECB, kao i Target-2 računi Njemačke u ECB-u u iznosu od više od 700 milijardi eura, "sakrivaju veličinu financiranja bailouta".
Vlada naglašava da se pomoć daje samo ako se ispune reformski zahtjevi i to možda neće funkcionirati, kaže on. Niti pokušaji vlade "da napravi nešto od južnih europskih zemalja što one nisu." Sada imamo nerede u Europi. Na sjeveru građani ne žele davati novac za "bačvu bez dna", na jugu građani, koji su pod velikim pritiskom mjera štednje, kažu da novac dobijaju jedino "bogati utajivači poreza i investitori koji su kupili dug država."
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
