Uvod
Istraživanja su pokazala da suvremeni čovjek nije ravnodušan prema otkrivenim slučajevima špijunaže i raznim informacijama koje su vezane za tu djelatnost. Špijunaža, kao nešto što egzistira na razini 'državne sigurnosti', izaziva kod većine ljudi znatiželju i želju da se o njoj više dozna; također mnogi ljudi osjećaju dublju potrebu da se upoznaju s tom pojavom, jer špijunaža doista jest jedna od nezaobilaznih sfera svakodnevnog života iako toga često nismo svjesni.
U tom 'trećem svjetskom ratu bez rata' do krajnjih su se razmjera proširile sve forme sukoba koji zamjenjuju nemogući sudar nuklearnog oružja. Vodi se diplomatski rat, ideološko-propagandistički rat, lokalni ratovi preko 'posrednika (proxy)', ekonomski rat, svemirski rat, znanstveni i tehnološki ratovi.
Špijunske službe sudjelovale su u svim formama sudara i konkurencije. Ratujući na svim područjima, obavještajne i kontraobavještajne službe, u toj fazi međunarodnih odnosa, na neki način imaju zadatak da jamče mir; kontroliraju i upozoravaju na mjesta gdje se narušila nestabilna ravnoteža, kojom se neutraliziraju međusobni potencijali suprotnih strana. Moderni rat (pritom misleći na ratove na određenom lokalitetu, a ne na globalni sukob supersila), iako se ne vodi klasičnim putem, može se dobiti ili izgubiti ustupajući ili osvajajući teren na svakom pojedinačnom području sukoba.
Ovim člankom o francuskoj tajnoj službi DGSE i jednim događajem iz njene povijesti te serijom članaka o špijunaži i kontrašpijunaži, pokušat ćemo prikazati složeni mehanizam špijuniranja što donekle znači i shvaćanja tijeka povijesti i većine međunarodnih procesa, razlučivanje pravih informacija od krivih, ali i pokušaj da se labirinti i spletke obavještajnih službi učine manje mračnim i mističnim.
DGSE
DGSE (Direction générale de la sécurité extérieure) je francuska obavještajna agencija, ekvivalent MI6 ili CIA-i. DGSE djeluje pod nadzorom francuskog ministarstva obrane te radi zajedno s agencijom za unutrašnja (domaća) pitanja, DGSI (General Directorate for Internal Security), sve u cilju pružanja informacija vezanih za nacionalnu sigurnost, izvodeći većinom paravojne i kontraobavještajne operacije u inozemstvu. Kao i većina drugih obavještajnih službi podaci o organizaciji i djelovanju nisu dostupni javnosti.
DGSE se smatra za jednu od najcjenjenijih obavještajnih službi, posebno u pitanjima industrijske i gospodarske špijunaže. Sa završetkom Hladnog rata većina obrambenih zadaća DGSE-a više nije bila potrebna, tako da su te zadaće prešle na novoosnovanu vojnu obavještajnu agenciju, Vojno-obavještajni Direktorat (Millitary Inteligence Directorate, DRM). Jedan od glavnih razloga osnivanja ove vojne obavještajne agencije je bilo i zatvaranje 'pukotina' u 'curenju informacija' u Prvom zaljevskom ratu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
