Sjeverni tok 2: Europa ponovno pred izborom između svojih i američkih interesa

SAD vrše pritisak na države Europe zahtijevajući od njih da odustanu od izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, jer žele prodavati Europi vlastiti ukapljeni plin, te lišiti Rusiju značajnih izvoznih prihoda izbacujući iz igre konkurentski 'Gazprom'. Motivi Washingtona su, dakako, ekonomski i politički. Baš kao i motivi Moskve, koja želi da plinovod bude izgrađen. Kao i obično, u svemu tome najteže je razlučiti što su zajednički ekonomski i politički interesi Europe. Američki Senat izglasao je 15. lipnja proširene i pojačane sankcije protiv ruskih tvrtki, te je dodao nova ograničenja posebice u vezi s projektima za distribuciju nafte i plina. Najistaknutija meta američkih sankcija svakako je Sjeverni tok 2, koji bi 2019. trebao postati operativnim. Republikanski senator Mike Crapo, koji je koautor restriktivnog amandmana, objasnio je da se 'sankcionira one koji investiraju ili podržavaju izgradnju ruskih energetskih cjevovoda'. Američki otpor plinovodu, za koji kažu da je geopolitička snaga Gazproma (Rusije), mogao bi biti veliki problem za europske partnere projekta – Shell, Engie, OMV, Wintershall i Uniper, koji su prihvatili na sebe polovicu od 9,5 milijardi eura troškova izgradnje Sjevernog toka 2. Dužnosnici ovih tvrtki, govoreći pod uvjetom anonimnosti rekli su za Financial Times da razmatraju pravni okvir za izbjegavanje sankcija SAD-a. Odluka Senata postat će važećom ukoliko bude potvrđena u zastupničkom domu (Kongresu), a u tom slučaju zakomplicirali bi se odnosi...