Ruski predsjednik Vladimir Putin na korak je od pobjede na francuskim predsjedničkim izborima, tvrdi ugledni pariški tjednik 'L'Obs'. List navodi da će se na proljeće na izborima vjerojatno birati između Putinovih 'prijatelja' Francois Fillona i 'prijateljice' Marine Le Pen, te da ruski predsjednik ne može izgubiti u ovoj trci, čiji bi ishod mogao uvelike odrediti sudbinu Europske unije.
'Kremlj je već pomogao Donaldu Trumpu da se domogne Bijele kuće. Može li on (Putin) sada dobiti u Elizejskoj palači još jednog proruskog kandidata, Francois Fillona?', glasi pitanje koje je novinarka 'L'Obs-a' Nicole Henin postavila istražiteljici Marie Pele iz Bruxellesa. Pele je uvjerena da je francuska krajnja desnica, koju financira Rusija pokrenula prije nekoliko dana široku i izuzetno agresivnu kampanju na društvenim mrežama u prilog Fillona, a protiv Alaina Juppea. Njih dvojica su u drugom krugu na današnjim preliminarnim izborima za kandidata konzervativaca. Prema istraživanjima javnog mnijenja, favorit je Fillon, a Juppea se kritizira na društvenim mrežama zbog njegove navodne islamofilije koja ne priliči kandidatu desnice.
'U slučaju da se u drugom krugu bude biralo između Fillona i Le Pen, Putin pobjeđuje u oba slučaja', ocijenila je Pele. Prema istraživanjima raspoloženja javnosti, bivši premijer Fillon (2007-2013) bi doista trebao biti kandidat desnog centra i proći prvi krug predsjedničkih izbora u travnju. Veće šanse za ulazak u drugi krug trebala bi imati lider National fronta, Marine le Pen, nego kandidat ljevice, ma tko to bio.
Pele je ocijenila da je Moskva odlučila podržati Fillona, a ne samo Le Pen, te da i među ljevičarima ima svojeg kandidata – Jean-Luc Melenchona, te da Putin praktički ne može izgubiti.
Kada je riječ o kandidatima ljevice, ozbiljno figuriraju tri imena. Socijalist Mannuel Vals, aktualni premijer, Emmanuel Macron, bivši socijalist i bivši ministar ekonomije, te senator Jean-Luc Melenchon, također bivši socijalist i ministar, a sada lider krajnje ljevičarske koalicije Front de Gauche. Francuski mediji procjenjuju da među njima trojicom treba tražiti ljevičarskog kandidata, te isključiti mogućnost da bi aktualni predsjednik Francois Hollande mogao ponovo biti kandidat. Mediji ocjenjuju da je Hollande jedan od najnepopularnijih predsjednika francuske Pete republike, te da je potpora koju trenutačno uživa manja od četiri posto. On bi početkom prosinca trebao konačno saopćiti da li će se ponovo kandidirati za predsjednika.
No, vratimo se favoritima, Republikancu Fillonu, odnosno Putinu. Novinarka Nicole Henin naglasila je da Fillon nije rusofil, nego je putinofil. Njezine kolege iz 'Le Mondea' otvorile su svoje stranice za istražitelja i eksperta za Rusiju Francoise Tom čiji je tekst naslovljen sa: 'Francusku već godinama iznutra jede kremaljska propaganda'. Tom ističe da je politika Rusije već dala rezultate na drugim izborima. Primjenjujući iste tehnike propagande, kako u Rusiji, tako i izvan nje, Kremlj poseže za inkriminacijama neželjenih političara, korupcijom, ucjenama, obećanjima, kontrolom nad medijima i nadzorom nad pojedinim temama, objasnila je ona.
Tom smatra da Rusija pomoću društvenih mreža falsificira informacije i promiče ideju 'apokaliptične svijesti' oko 'smrti Zapada', te da širi strah i mržnju, navodeći ljude da odbace svoju slobodu i postanu ravnodušni prema istini. Ona je dodala da je broj agenata Kremlja na Zapadu znatno veći nego u vrijeme Hladnog rata, te da država koja je ugrabila dijelove teritorija dvoje svojih susjeda uopće ne skriva svoje namjere da utječe na izbore u zapadnim zemljama. 'Le Monde' je opisao politički program Fillona kao 'koktel konzervatizma i tacherovskog liberalizma'.
Politički tjednik 'Le Point' ocijenio je da 'Vladimir Putin može biti zadovoljan ako Francois Fillon bude ušao u Elizejsku palaču, jer će dobiti novog prijatelja među zapadnim liderima'. Kako je ranije objavljeno u dnevniku 'L'Express' Fillon i Putin su na 'ti'. List je naveo da je Putin svojedobno, povodom smrti Fillonove majke, izjavio sućut i poklonio mu bocu vina iz 1931. koja je godina rođenja pokojnice.
U izjavi za 'Le Point', Jean de Boishue, bliski suradnik Fillona naveo je da se on i Putin 'istinski međusobno uvažavaju', te da je 2013. ruski predsjednik ugostio Fillona u svojoj podmoskovskoj dači. Francuski tjednik zaključuje da nije čudno što su na stranu Fillona u predizbornoj borbi stali zastupnici Thierry Mariani, kao glavni lobist ruskih interesa u Francuskoj i Nicolas Duik, koji je u posljednje dvije godine dva puta posjetio Krim kao član parlamentarne delegacije.
Ruski mediji primjećuju da je francuski tisak poveo antirusku kampanju nakon što je Europski parlament 23. studenog usvojio rezoluciju kojom je pozvao EU da odgovori na 'rusko informacijsko ratovanje'.
Kada je riječ o Fillonovoj 'putinofiliji' onda francuski tisak prije svega ima na umu njegove izjave povodom ruske vojne kampanje u Siriji. 'Treba se radovati što se Rusija umiješala, inače bi Islamska država bila još jača', naveo je svojedobno Fillon. On se također više puta očitovao za ukidanje antiruskih sankcija što prije, ocjenjujući da su one 'bezumne'. Fillon je objasnio da sankcije nemaju nikakvog utjecaja na rusku vanjsku politiku, te da samo otežavaju suradnju, kao i da Rusija nije prijetnja Zapadu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
