Minski mirovni sporazum za Ukrajinu je u kolapsu nakon što je prošle srijede na sastanku Normandijske četvorke u Berlinu propao pokušaj da se postigne dogovor o provođenju izbora u Donbasu. Umjesto da se pripremaju izbori, nakon zadnjeg sastanka MVP-a Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije u Donbasu se obnavljaju borbe o čemu svjedoče izvještaji iz Donjetska, Gorlovke i Avdivke. Što se to dogodilo?
Premda je do prije nekoliko dana bilo nagovještaja da je Kijev spreman uskoro donijeti zakon koji bi osigurao organizaciju izbora na ovom teritoriju, pod kontrolom proruskih pobunjenika, ukrajinski MVP Pavel Klimkin izjavio je nakon sastanka da 'nema nikakvog realnog napretka'. 'Ne možemo sada riješiti sve kritične probleme. Konkretno, zbog pozicije Rusije ne možemo se dogovoriti o modelu za provođenje tih izbora', kazao je Klimkin novinarima, dodajući da je neophodno da Kijev uspostavi i kontrolira sigurnost u Donbasu 'prije izbora, za vrijeme njihovog održavanja i nakon toga'.
Da bi se dogodilo ovo o čemu govori Klimkin, pobunjeničke vlasti Donbasa trebale bi dragovoljno prepustiti poluge sile kijevskim vlastima, što uopće nije izgledno. Drugi način je da Kijev oružjem vrati kontrolu u Donbasu, a to znači da povede rat s neizvjesnim ishodom i nesagledivim posljedicama. To je začarani krug u kojem se odigrava radnja zamrznutog konflikta u Ukrajini.
Minski mirovni sporazum postignut je veljače 2015. kao alternativa ratu u Ukrajini i trebao je biti proveden do kraja iste godine, ali osim što je omogućio prekid izravnih oružanih borbi, nije donio stabilan mir. Polovično su provedene tek tri ili četiri od ukupno 13 točaka Sporazuma, a među neispunjenim točkama iz središta ukrajinskog 'Gordijevog čvora' ostali su izbori u Donbasu, kao i povratak Kijeva na granice. .
Događaji nakon srijede ukazuju da je malo vjerojatno da će 'Minsk' ikada ponovo oživjeti, jer Kijev posve otvoreno i s novim entuzijazmom radi na njegovoj trajnoj propasti, prizivajući obnovu oružanih sukoba. Ukrajinski nacionalizam naglo je opet raspojasan, a nakon pobjede kontroverzne pjesme '1944' ukrajinske pjevačice Jamale na pjesmi Eurovizije, vratio se u primitivni oblik iz 2014. kada je aktualna vlast potpomognuta zapadnim službama izvela državni udar u Kijevu.
Sada ta vlast ponovo radi ono što najbolje zna, provocira Moskvu i najavljuje rat, pozivajući NATO da joj pomogne da uspostavi vlast na cijelom teritoriju države. Donedavni premijer Arsenij Jatsenjuk i bivša premijerka Julija Timošenko oglasili su se prijedlogom da se natjecanje za pjesmu Eurovizije, čiji će Ukrajina biti domaćin iduće godine organizira na Krimu, a da bi ukrajinska vojska i NATO trebali osigurati da ono bude održano u Sevastopolju. Istodobno na stranici ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka postavljena je pe...
Premda je do prije nekoliko dana bilo nagovještaja da je Kijev spreman uskoro donijeti zakon koji bi osigurao organizaciju izbora na ovom teritoriju, pod kontrolom proruskih pobunjenika, ukrajinski MVP Pavel Klimkin izjavio je nakon sastanka da 'nema nikakvog realnog napretka'. 'Ne možemo sada riješiti sve kritične probleme. Konkretno, zbog pozicije Rusije ne možemo se dogovoriti o modelu za provođenje tih izbora', kazao je Klimkin novinarima, dodajući da je neophodno da Kijev uspostavi i kontrolira sigurnost u Donbasu 'prije izbora, za vrijeme njihovog održavanja i nakon toga'.
Da bi se dogodilo ovo o čemu govori Klimkin, pobunjeničke vlasti Donbasa trebale bi dragovoljno prepustiti poluge sile kijevskim vlastima, što uopće nije izgledno. Drugi način je da Kijev oružjem vrati kontrolu u Donbasu, a to znači da povede rat s neizvjesnim ishodom i nesagledivim posljedicama. To je začarani krug u kojem se odigrava radnja zamrznutog konflikta u Ukrajini.
Minski mirovni sporazum postignut je veljače 2015. kao alternativa ratu u Ukrajini i trebao je biti proveden do kraja iste godine, ali osim što je omogućio prekid izravnih oružanih borbi, nije donio stabilan mir. Polovično su provedene tek tri ili četiri od ukupno 13 točaka Sporazuma, a među neispunjenim točkama iz središta ukrajinskog 'Gordijevog čvora' ostali su izbori u Donbasu, kao i povratak Kijeva na granice. .
Događaji nakon srijede ukazuju da je malo vjerojatno da će 'Minsk' ikada ponovo oživjeti, jer Kijev posve otvoreno i s novim entuzijazmom radi na njegovoj trajnoj propasti, prizivajući obnovu oružanih sukoba. Ukrajinski nacionalizam naglo je opet raspojasan, a nakon pobjede kontroverzne pjesme '1944' ukrajinske pjevačice Jamale na pjesmi Eurovizije, vratio se u primitivni oblik iz 2014. kada je aktualna vlast potpomognuta zapadnim službama izvela državni udar u Kijevu.
Sada ta vlast ponovo radi ono što najbolje zna, provocira Moskvu i najavljuje rat, pozivajući NATO da joj pomogne da uspostavi vlast na cijelom teritoriju države. Donedavni premijer Arsenij Jatsenjuk i bivša premijerka Julija Timošenko oglasili su se prijedlogom da se natjecanje za pjesmu Eurovizije, čiji će Ukrajina biti domaćin iduće godine organizira na Krimu, a da bi ukrajinska vojska i NATO trebali osigurati da ono bude održano u Sevastopolju. Istodobno na stranici ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka postavljena je pe...
