Najave grčke vlade oko rezanja vojnog proračuna su podigle poprilično prašine u grčkoj javnosti. Riječ je o iznosu od 200 milijuna eura manje za vojne potrebe tijekom sljedeće godine. Grčka inače izdvaja visoke iznose za svoju obranu; postotak BDP kojeg daju za vojsku je 2,2% i među najvišima je u EU. Usporedbe radi, EU prosjek je 1,4%.
Najave nisu naišle na dobrodošlicu jednog dijela javnosti koji smatra da Grčka ni u kom slučaju ne bi smjela raditi rezove obrambenog sektora i to ponajprije zbog činjenice što 11-milijunska Grčka za prvog susjeda ipak ima 78-milijunsku Tursku.
Osim toga Grčka, za razliku od većine ostalih država europskog kontinenta, graniči sa dva kontinenta - azijskim i afričkim. I to je vrlo velik izazov za Atenu jer se svakodnevno susreću s pitanjima velikog broja izbjeglica iz država poput Sirije, Afganistana, Egipta, Iraka, Sudana i ostalih azijskih i afričkih država; izbjeglica koje i Turska često puta namjerno propušta prema grčkim vodama.
Toliko tisuća otoka za svakodnevni nadzor, kontrolu i obranu bi svakako mogli biti razlog visokog postotka potrošnje za obrambeni sektor; potrošnje koja konstantno vrši pritisak na grčki BDP.
Koliko je lako jednom Islandu, Belgiji, Danskoj ili Švedskoj rješavati pitanje obrane svojeg mora kad nasuprot sebe nemaju ni Aziju, ni Afriku, već jednu Norvešku, Irsku, Britaniju ili Finsku, to se nitko u Europi ne pita.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
