Dilema bi trebala biti da li će Europska unija odlučiti produžiti sankcije protiv Rusije bez riječi ili će se o tome najzad povesti rasprava. Možda se na prvi pogled to ne doima suštinski važnim, ali uopće nije zanemarljivo hoće li Europa makar pustiti uzdah negodovanja ili će samo automatski odlučiti o nastavku sankcija Moskvi, a to znači i istodobnom produženju embarga za vlastitu robu na ruskom tržištu.
U zapadnoj, kao i u ruskoj javnosti, već se računa s tim da će EU tijekom summita 28. i 29. lipnja donijeti odluku o nastavku rata sankcijama s Rusijom za još šest mjeseci, zbog slabog napretka u provođenju Minskog sporazuma, mirovnog plana za istočnu Ukrajinu. Sporazum koji su potpisale Francuska, Njemačka, Rusija i Ukrajina obavezuje prije svih Kijev i pobunjenike u Donbasu da naprave jedni drugima ustupke, ali ne izravno i Moskvu.
Europske sankcije uvedene su na valu zapadnih ekonomskih mjera prema Rusiji zbog pripajanja Krima. 'Europsko vijeće smatra aneksiju Krima nezakonitom, a od ožujka 2014. EU je usvojila i postepeno proširila sankcije protiv Ruske Federacije zbog njene uloge u sukobu i namjerne destabilizacije Ukrajine i eskalacije sukoba', pored ostalog je navedeno u službenom obrazloženju Bruxellesa povodom uvođenja ekonomskih sankcija protiv pojedinaca i kompanija iz Rusije.
Ruske kontramjere ekonomski su vrlo štetne za Europu, naročito za njezine poljoprivrednike koji već dvije godine ne izvoze u Rusiju. Prema podacima koje je iznio Phil Hogan, europski povjerenik za poljoprivredu, izvozni gubitak europskih poljoprivrednika zbog ruskih protusankcija iznosi oko šest milijardi eura. Ruski podaci, naprimjer, svjedoče da je gubitak od zastoja u trgovinskoj razmjeni Rusije i Velike Britanije oko 10 milijardi eura.
Podaci kojima službeno operira Europski parlament pokazuju da najveći ekonomski gubitak trpe izvoznici hrane iz Litve i Poljske, koji su prije sankcija prihodovali oko milijardu godišnje, a prošle godine tek oko 350-400 milijuna. Relativno visok prihod, ali značajno manje od prijašnjih više od milijarde godišnje, zadržale su Njemačka i Nizozemska, zahvaljujući pojačanom izvozu prehrambene robe koja nije obuhvaćena sankcijama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
