Od željezne zavjese do željezne demokracije: aktualno stanje u Mađarskoj

Kada raspravljamo o ekonomsko-političkoj situaciji unutar naše regije, u pravilu gotovo uvijek fokus usmjeravamo ka državama bivše SFRJ.
Unatoč logičnom interesu prema državama iz bivše Jugoslavije, ovdje ćemo prostor iskoristiti za detaljan pregled situacije i stanja kod naših sjevernih susjeda.

Na vlasti se nalazi stranka desnog centra Fidesz. Aktualni premijer Viktor Orban bio je jedan od istaknutih predvodnika tranzcije u demokraciju kasnih 80-ih (imao je 26 godina kada je pala komunistička vlast). Više o Orbanu i stranci Fidesz u nastavku teksta.

Uslijed opadanja životnog standarda u Mađarskoj dolazi do vala jačanja nacionalizma i ekstremne desnice – koja je i tradicionalno snažna u post-socijalističkim državama.
Trenutačno 47 stolica u mađarskom parlamentu drži stranka Jobbik, ili punim imenom - Jobbik: pokret za bolju Mađarsku.
Stranka samu sebe naziva "radikalnom konzervativnom patriotsko kršćanskom strankom", dok će brojni stručnjaci istoj pak dodjeliti konkretnije pridjeve kao što su neo-fašistička, anti-semitska i sl.

Jobbik kao treća najsnažnija stranka u Mađarskoj snažno napreduje. U lokalnim izborima redom preuzimaju mjesta i gradove i postavljaju svoje ljude na vlast.

Da se ne radi o pukom neo-fašističkom simbolizmu dokazuje i militantno krilo stranke osnovano 2007. pod nazivom Magyar Gárda.
Prema njihovim riječima, svrha ove garde je "čuvati mađarsku kulturu i tradiciju".
2009. joj je sud u Budimpešti zabranio djelovanje, no ta pravna odluka zasigurno nije dovoljna kako bi se potpuno zaustavilo njene aktivnosti.

Jedan od vodećih ljudi Jobbik stranke, Tamás Gergő, u javnom govoru je rekao: "Ako Jobbik dođe do vlasti, Magyar Gárda će formirati kičmu nove mađarske žandarmerije i marširat će naoružana ulicama naših gradova."

U Mađarskoj, pogotovo u manjim naseljima, vlada veliki animozitet prema pripadnicima romske nacionalnosti. Jobbik ima izrazito anti-romska stajališta i zbog toga biračko tijelo nalazi među istomišljenicima čiji je broj u Mađarskoj u porastu već godinama.

Da su u modernoj politici sve koalicijske kombinacije moguće, upravo Jobbik je izuzetno dobar primjer. 2009. u sam vrh stranke uvodi se Krisztina Morvai, odvjetnica iz Budimpešte. Gotovo je sigurno kako će stranka upravo Morvai kandidirati za predsjednicu Mađarske na predstojećim izborima.
Što je čudno u ovoj suradnji?
Ništa, osim činjenice kako je Krisztina Morvai gotovo 20 godina radila kao istaknuti borac za ljudska prava unutar europske komisije.
Osoba koja je cijelu karijeru izgradila na borbi protiv diskriminacije sada bi mogla postati predsjednica u režiji stranke koja se direktno povezuje sa neo-fašizmom.

Aktualnu vlast stranke desnog-centra Fidesz mnogi promatrači, uključujući i ugledni Economist, su proglasili autoritativnom.
Premijer Viktor Orban povukao je brojne poteze koji su sasvim dovoljni da ga se proglasi "demokratskim diktatorom".

Zakon o medijima koji je u Mađarskoj od ove godine na snazi jedan je od najrestriktivnijih u ovom dijelu svijeta.
Zakon omogućava potpunu cenzuru medija, uključujući i internet.
Ironično je kako je zakon stupio na snagu isti dan kada je Mađarska službeno preuzela predsjedavajuću poziciju u Europskoj uniji.
Skupine kao što su "European Journalism Centre" i drugi strogo su osudili ovakav potez. Manuel Barroso je opomenuo mađarskog premijera Orbana, ali izgleda kako je sve ostalo samo na formalnoj opomeni.

Sporni zakon daje apsolutnu kontrolu vladajućoj stranci nad svim medijima u zemlji.
Vlada je uspostavila posebnu agenciju koja će nadzirati što se objavljuje. Ukoliko vlada zaključi kako je vijest "neuravnotežena" ili na bilo koji način "uvredljiva" dotičnom mediju slijede sankcije u obliku velike novčane kazne.
U jednom potezu aktualna vlast u Mađarskoj je ugušila svaku potencijalnu kritiku. Ni jedan slobodni medij ne može si priuštiti pisanje protiv vlasti jer bi to za njih značilo financijsku propast.
Nadalje, u zakonu stoji da – ukoliko se to od njih zatraži – novinari moraju odati svoje izvore. Time se vlada efektivno ogradila i od svih potencijalnih zviždača i anonimnih izjava.

Povodom uvođenja ovih restriktivnih zakona, ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn čak je javno otvorio temu da li bi jedna takva država smjela predsjedati Europskom Unijom?

Vijest je brzo obišla svijet, no kako to i biva s vijestima - novinari su uskoro zaboravili na sporni mađarski zakon i nastavili dalje svoj posao. Izuzev mađarskih novinara, dakako.

Kako bi uštedili novac vlada Viktora Orbana odlučila je uvesti – prisilni rad.
Svi nezaposleni građani od sada moraju otići na rad gdje god ih država pošalje – 1 mjesec rada će se plaćati 28,500 forinti (110 Eura), ekvivalent socijalne pomoći.
Oni koji odbijaju otići raditi gube sve socijalne beneficije.
Ova "vojska" nezaposlenih radnika gradit će ceste, brane i ostalu infrastrukturu, raditi u poljoprivredi, ali mogu također biti dati na "uporabu" i privatnim kompanijama.
Vijest su s oduševljenjem dočekali brojni veliki investitori koji su već najavili velike investicije u Mađarsku.

Država je podjelila otkaze tisućama radnika i sada tim istim radnicima država ponovno nudi posao, ali uz jednu važnu razliku, ovog puta pod puno lošijim uvjetima.
Strane kompanije spremaju se graditi tvornice jer im se nudi oko 500,000 radnika po "neponovljivim" cijenama.
Velik interes već su pokazale i brojne kompanije iz Kine.
Sukladno tome, u državu će se sliti strani kapital, strelice na burzama promjenit će smjer prema gore, a Viktor Orban se može slavodobitno pohvaliti kako je zemlju spasio od recesije.

Kako bi se što brže i što više povećao broj ovih jeftinih radnika vlada poteže daljnje poteze. Jedan od njih je i smanjenje perioda u kojem nezaposleni radnik dobiva socijalne beneficije, s 270 na 180 dana. Nadalje, ministarstvo zdravstva je najavilo ponovni pregled za oko 220,000 osoba koje se trenutačno nalaze u invalidskoj penziji. Za svakoga za koga se ustanovi da je sposoban raditi čeka ga gubitak mirovine i odlzak na rad.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.