Od anti-arta do anti-rata: Kako dadaizam i njegove vrijednosti odzvanjaju u današnjem turbulentnom svijetu

Dadaizam je bio književni i umjetnički pokret koji se pojavio u Europi u vrijeme Prvog svjetskog rata, nastao iz zajedničkog antiratnog stava među umjetnicima i potrebe za potpunom slobodom u kreativnom izražavanju.

Smatra se jednim od najotkačenijih i najprovokativnijih pokreta u povijesti umjetnosti, središtem avangarde, a neki ga smatraju filozofijom, pa čak i religijom, stanjem. Djelovao je subverzivno i izvrtao sve postojeće vrijednosti.

"Tražili smo elementarnu umjetnost koja bi izliječila ljude od ludila tog vremena, novi poredak koji bi ponovno uspostavio ravnotežu između raja i pakla". (Hans Arp)

Dadaizam je nadahnuo mnoge buduće umjetničke i kulturne pokrete, od nadrealizma i poezije do konceptualne i izvedbene umjetnosti, apstraktnog ekspresionizma, pop arta, apstraktne fotografije, pa čak i punk rocka! Kreativne dadaističke metode koriste se i u književnosti, glazbenoj, filmskoj industriji, marketingu, grafičkom dizajnu...

U ovom ćemo tekstu pokušati istražiti te utjecaje, vidjeti što suvremeni umjetnik ili konzument umjetnosti može naučiti iz avangardnog pokreta s početka 20. stoljeća i kojim se metodama može koristiti ukoliko, po uzoru na dadaiste, želi svojim radom širiti društveno-političke komentare i poruke.

Razvoj dadaizma u malim kulturnim klubovima

Dada ili dadaistički pokret pokret rođen je 5. veljače 1916. u malom noćnom klubu Cabaret Voltaire u Zürichu. Bilo je to mjesto gdje su se dadaisti okupljali kako bi izražavali svoju kritiku i nepoštiva...