I dok je Atena odbila platiti oko 1,6 milijardi eura duga Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) u međuvremenu se javila neočekivana pomoć iz pravca – Turske.
Naime, Ertugrul Kurkcu, član turske ljevičarske Narodne demokratske stranke (HDP) je u ponedjeljak izjavio kako bi Turska, u ime dobrosusjedskih odnosa, mogla ponuditi platiti grčke dugove u traženom iznosu od 1,6 milijardi eura. Kurkcu svoj prijedlog temelji na činjenici da je iznos za humanitarne pomoći koje je Turska 2013. godine odaslala diljem svijeta bio u iznosu od oko - 1,6 milijardi eura. Dakle identičnom iznosu koji je potreban da bi se namirio Grčki dug MMF-u, a ako ikome treba hitna 'humanitarna' pomoć, to je upravo njihov prvi susjed Grčka.
Međutim koliko Turska spašavajući Grčku spašava sebe - to je ključno pitanje, te vjerojatno i pravi razlog turske ponude Grčkoj?
Kao prvo, mogući pad vrijednosti eura bi itekako pogodio turski izvoz prema (sada već tradicionalno najvećem turskom tržištu) Europskoj Uniji i toga se pribojava Ankara. Grčki planovi za odustajanjem od eura i povratak drahmi, grčkoj valuti, može značiti i kako će Grčka biti u stanju ponuditi konkurentnije cijene u turizmu, što također predstavlja prijetnju za Tursku budući da je turizam turska grana gospodarstva koja se iz godine u godinu pokazuje sve unosnijom, donoseći sve više prihoda pogotovo posljednjih godina od kada je diljem sjeverne Afrike, od Egipta do Tunisa, zavladao kaos odnosno nakon Arapskog proljeća i NATO intervencije u Libiji što je uništilo turizam u sjevernoj Africi preusmjerivši goste - ka Turskoj.
Tu je također i realna turska bojazan kako bi grčko neplaćanje dugova u očima svjetskih kreditora pogoršalo percepciju rizika zemalja s visokim inozemnim dugovima (a upravo takva zemlja je i Turska). Posljednja, ali ne i manje važna činjenica je kako bi kolaps Grčke pogodio burze u regiji, a pogotovo jaku Istanbulsku burzu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
