Ukrajinska kriza još ranije je postala krizom Europske unije, no dosad nije bilo posve otvorenog priznanja iz Bruxellesa da postoje države članice koje ne žele slijediti restriktivnu politiku prema Moskvi, a poslije najave grčkog premijera Alexisa Tsiprasa da će uskoro posjetiti Rusiju, Europa postaje nestabilna geostrateška točka u sukobu Washingtona s Putinom.
Europsko jedinstvo još jednom se našlo na velikom iskušenju tijekom jučer završenog summita lidera EU u Bruxellesu kada je trebalo odlučiti o produženju i proširenju sankcija Rusiji.
Odluka kojoj su pribjegli kompromis je između europskih 'jastrebova' i 'golubova', jer su postojeće sankcije unaprijed produžene do 31. prosinca tekuće godine, iako je njihovo važenje do konca srpnja, no to s druge strane znači da su sankcije produžene na samo pet mjeseci, umjesto na uobičajenih godinu dana, te da nisu zaoštrene.
Sankcije su direktno vezane s poštivanjem Minskog sporazuma, te je za njihovo eventualno ukidanje neophodno da Vijeće EU u prosincu zaključi da je Sporazum primjenjen u potpunosti.
Predsjednik odbora Vijeća Ruske Federacije za međunarodne poslove Konstantin Kosačov ocijenio je da ovakvi uvjeti koji su postavljeni samo Moskvi, otvaraju mogućnost i daju odriješene ruke svima koji bi mogli biti zainteresirani za daljnju eskalaciju nasilja u Ukrajini.
On je istaknuo da bi sankcije trebalo da prijete svima, uključujući i treće strane, koji bi na bilo koji način mogli utjecati na nepoštivanje mirovnog sporazuma iz Minska.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je izjavom da se nada da će Europa prestati slijediti instrukcije Washingtona i da će odustati od agresivne politike SAD-a u odnosima prema Moskvi.
Moskva je također poručila da će Europa valjda uvidjeti koliko je opasno slijepo vjerovati američkim generalima, jer to može dovesti do vojne konfrontacije Rusije i NATO.
No, ako se ovakav razvoj povodom EU sankcija Moskvi mogao predvidjeti, posve je neočekivano bilo priznanje predsjedavajućeg Vijeća EU Donalda Tuska, koji pripada struji 'jastrebova' da je 'sve teže očuvati europsko jedinstvo kada se odlučuje o sankcijama protiv Rusije'.
Premda se još uoči summita neslužbeno moglo saznati da se sankcijama Moskvi protive sedam država EU – Cipar, Grčka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Španjolska i Italija, te da je slovenski premijer Miro Cerar otvoreno rekao da nije za njihov produžetak, priznanje Tuska da je europsko jedinstvo u krizi, predstavlja službenu potvrdu da je 'Putin podijelio Europu'.
Samo nekoliko dana ranije istog tjedna veliko uzbuđenje proizvela je najava Tsiprasa da će 8. travnja posjetiti Moskvu i dakako razgovarati s Vladimirom Putinom.
Nelagoda u Washingtonu bila je odista velika, jer je pomoćnica američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Victorija Nuland istog dana doletjela u Atenu s porukom grčkom MVP Nikosu Kocijasu da 'grčka dužnička kriza prerasta u geopolitički sukob i prijetnju međunarodnim odnosima'.
Nuland je upozorila da ukoliko bi Grčkoj bilo dozvoljeno da 'slobodno luta' da bi ona mogla završiti u zagrljaju Moskve i bez novčane potpore EU, što bi do pucanja oslabilo njezine veze sa Zapadom.
Istaknuvši da je Grčka veoma važna članica NATO na jugoistoku Europe, Nuland je izrazila veliku zabrinutost SAD-a zbog mogućih posljedica grčkog skretanja s kursa zbog čega bi 'europska sigurnost bila ugrožena'.
Zanimljivo je da je nakon Atene, Nuland otputovala u Ljubljanu, pa u Rim da bi s tamošnjim dužnosnicima razgovarala o bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, propitkivajući pored ostalog njihovu privrženost mjerama protiv Rusije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
