Uz izraze sućuti zbog pogibije 12 ljudi u terorističkom napadu na redakciju francuskog tjednika Charlie Hebdo u Parizu, ruski predsjednik Vladimir Putin u poruci francuskom kolegi Fransoa Hollandu potvrdio je spremnost na aktivnu suradnju u borbi protiv terorizma.
Prošlo je šest i pol godina od kako je tadašnji ruski predsednik Dmitrij Medvedev tijekom posjete Berlinu predložio plan za pakt paneuropske sigurnosti uz sudjelovanje Rusije, no kao što je poznato Europa se oglušila na taj poziv.
Više puta od tada u različitim prigodama Moskva je ponavljala svoju ponudu ističući da nitko sam, pa ni NATO, ne može garantirati mir u Europi, jer su sigurnosni izazovi sadašnjice takvi da je zajedničko djelovanje jedini put ka uspostavi sigurnosnih uvjeta na kontinentu.
Istu poruku Moskva je poslala prošle godine u namjeri da bude dio međunarodne koalicije za borbu protiv terorističke Islamske države, no pozitivan odgovor nije stigao.
Dan poslije napada na francuski list Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov ocijenio je da se nijedna zemlja na svijetu ne može sama boriti protiv terorizma, jer ta borba zahtjeva duboku interakciju i suradnju.
"Rusija se dosljedno zalaže za takvu suradnju i spremni smo pomoći francuskim kolegama, kako u istrazi ovog terorističkog čina, tako i u borbi protiv terorizma uopće", prenio je Peskov poruku ruskog predsjednika.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je povodom masakra u Parizu da je "tragedija potvrdila potrebu za nastavkom aktivne suradnje u borbi protiv terorističkih prijetnji".
Zastupnik u Državnoj dumi i šef tamošnjeg Odbora za vanjske poslove Aleksej Puškov dodao je tome na svom twitteru da "Rusija nije prijetnja za Europu i njezinu sigurnost", zaključivši da je takvo viđenje "obmana", te da je "činjenica" da "realna prijetnja dolazi od sljedbenika terora".
Puškov je potom twitao da teroristički napad u Francuskoj, kao i oni koji su prije izvedeni u Rusiji imaju jedan isti izvor, te da je jučerašnji tragični događaj još jedan povod za suradnju, umjesto konflikta.
Punomoćnik Ministarstva vanjskih poslova za ljudska prava Konstantin Dolgov istaknuo je da se nada da će tragedija u Parizu ujediniti svijet protiv ekstremizma i dovesti do "realne zaštite slobode govora bez duplih standarda".
Zastupnik Dume Šamsail Saralijev ocijenio je da iza formiranja terorističke organizacije Islamska država i kijevskog Majdana stoji ista sila.
Prisjećajući se Dubrovke (2002) i Beslana (2004) terorističkih napada koje su proveli čečenski islamski fundamentalisti, povjesničar Georgij Mirski ocijenio je da se oni ne razlikuju od pariškog masakra, kao ni od ostalih napada koje su izvršili pripadnici Alkaide, Talibani ili pripadnici Islamske države.
Sudeći prema odjeku terora u Parizu u ruskoj javnosti, osjećaji su pomiješani – od žaljenja što svijet nije pokazao jednak stupanj empatije za terorističke napade na Rusiju do ljutnje što Zapad nije prihvatio rusko partnerstvo u globalnoj borbi protiv terorizma.
Ruski mediji opširno su iz minute u minutu izvještavali o pojedinostima tragedije, dok su se na sajtovima gomilali komentari posjetitelja, među kojima su mnogi slutili vezu između terora i nagovještaja službenog Pariza da bi mogao promjeniti politiku prema Moskvi.
U komentarima čitatelja, koji su prije objave morali proći kroz ruke moderatora, na vrlo posjećenim ruskim sajtovima, moglo se pročitati da je teroristički akt organizirala CIA zbog izjave Hollanda da bi trebalo razmotriti ukidanje sankcija Rusiji, dok su drugi bili uvjereni da je napad na pariški magazin američka osveta za najavu francuskih vlasti da bi pod izvjesnim uvjetima ipak mogle isporučiti Moskvi brodove Mistral.
Premda za takve teorije zavjere doista nema baš nikakvih dokaza, brojnost ovih i sličnih komentara, pod uvjetom da su zbilja autentični, može jasno pokazati omjer nepovjerenja koje vlada u ruskoj javnosti prema SAD-u nakon dramatičnih događanja u Ukrajini.
S druge strane, poznati ruski pisac Viktor Jerofejev očitovao se bitno drugačije od prethodno navedenog, rekavši da je ukrajinski "Desni sektor" sotoniziran, iako vrlo podsjeća na francuski Nacionalni front Marine Le Pen, koja je rado viđen gost u Moskvi, a da je u gostima bio i Hamas.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
