Pomoćnica američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Victoria Nuland posjetila je Kijev samo dva dana nakon što je njen šef John Kerry tijekom posjeta Rusiji nagovijestio novu ulogu SAD-a u Ukrajini, koja bi navodno mogla biti mirotvorna.
Iako su njeni razgovori sa kijevskim rukovodstvom popraćeni šturim izvještajima u javnosti, mediji uvelike prenose neslužbena saznanja da je ključna tema sastanaka bila primjena mirovnog plana za istok Ukrajine, poznatog kao Minski sporazum 2.
Iza njenog posjeta, kako se vjeruje, stoji namjera Washingtona da 'pacificira' Kijev, a Nuland je navodno u Ukrajinu ponijela američki plan za rješavanje krize u Donbasu, koji su SAD prethodno razradile sa Rusijom i Europskom unijom.
Nuland, kao ključni zapadni koordinator u organiziranju ukrajinske obojene 'Majdan' revolucije prošle godine, došla je uvjeriti ukrajinsko rukovodstvo da provede Minski sporazum i izbjegne veliki rat, a spominje se i mogućnost formalnog pristupanja SAD-a 'Normandijskom formatu', koji bi rezultirao sastankom 'Minsk 3'.
Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je prošlog mjeseca javni poziv američkom kolegi Baracku Obami da mu se pridruži u formatu u kojem još sudjeluju njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, a Kerryev posjet Sočiju prije nekoliko dana mogao se protumačiti i kao neformalno prihvaćanje tog poziva. (vidi: Ključan sastanak u Sočiju kao razvedravanje na geopolitičkom nebu: Što će SAD Rusiji učiniti oko Ukrajine, a što Rusija SAD-u oko Sirije?)
Nuland istodobno treba uvjeriti kijevsko rukovodstvo da će ga SAD i dalje podupirati u geopolitičkim razmiricama s Moskvom, te je njen zadatak utoliko delikatniji.
Činjenica da Nuland, kao neomiljena osoba u Rusiji, nije bila u delegaciji koju je Kerry poveo u Soči, usprkos tome što je taj dio svijeta u njenoj nadležnosti, trebao bi posvjedočiti da namjera Washingtona nije bila da provocira Putina, nego da sa s njim postigne dogovor koji obuhvaća rješavanje ukrajinske krize.
Nema konkretnih detalja o planu za Donbas koji je Nuland ponijela sa sobom u Kijev, ali eksperti vjeruju da je riječ o ispunjenju točaka Minskog sporazuma, što bi praktički značilo autonomni status za spomenutu regiju.
Prema riječima ukrajinskog politologa i ravnatelja Instituta za globalne strategije Vadima Karasova nagli zaokret u politici Washintona mogao bi predstavljati veliki problem za Porošenka.
'Preorijentiranje svih glavnih svjetskih aktera ka mirnom rješavanju ukrajinske krize postavlja pitanje o krizi čitavog postojećeg modela kijevske vlasti. Stvorena tijekom antiterorističke operacije ona je prestala odgovarati raspoloženju većine u društvu i većine u svjetskoj politici. Porošenko je talac koalicionih partnera koji posljednjih šest mjeseci njeguju militantnu retoriku, koju sada ne mogu provoditi', rekao je Karasov.
On je ocijenio da Porošenko treba nove izbore, jer je svijetu potreban novi ukrajinski parlament, a za ukrajinskog predsjednika je kazao da se nalazi između čekića zapadnih saveznika i nakovnja svoje koalicije.
Još jedan problem s kojim je Nuland vjerojatno suočila svoje miljenike u Kijevu jest postojanje kolosalne korupcije, zbog koje Ukrajina ne treba očekivati brzu financijsku i vojnu potporu SAD-a, smatra znanstveni tajnik Instituta za ukrajinsku politiku Aleksej Poltorakov.
'Antikorupcijska struktura je stvorena, ali se ne provodi. U zemlji se redovito ponavljaju korupcijske afere. One se odnose na vladu premijera Arsenija Jatsenjuka. ( vidi: Veliki skandal potresa ukrajinsku vladu: Može li Jatsenjuk politički preživjeti optužbe za pronevjeru 300 milijuna eura?) Sve to daje mogućnost Victoriji Nuland da objasni Kijevu zbog čega uskoro ne bi trebao očekivati američku financijsku i vojnu potporu', kazao je Poltorakov.
Ukrajinski politolog Viktor Neboženko smatra međutim da je Minski sporazum sasvim mrtav i da su u krivu oni koji misle da je Nuland došla u Kijev kako bi ga oživjela, te da je glavna tema razgovora koje je Kerry u Sočiju obavio s Putinom da li će SAD isporučiti Ukrajini moderno naoružanje ili ne.
On vjeruje da je Kerry tražio od Putina da obustavi isporuku raketnog sustava S-300 Iranu u zamjenu za obustavu američkog oružja Ukrajini i kaže da je 'vjerojatno nešto dogovoreno'.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
