Najava Kijeva o razmatranju uvođenja izvanrednog stanja u Ukrajini odmah nakon što su propali mirovni pregovori kontakt grupe u Minsku u najmanju ruku nagovještava povećane izglede za daljnje zaoštravanje oružanog sukoba izmedju centralnih vlasti i pobunjenog jugoistoka zemlje.
"U slučaju kada mirni pregovarački format ne uspije, nećemo imati drugog izbora", rekao je tajnik ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti i obrane Aleksandar Turčinov.
Sudjelujući u sinhroniziranoj akciji sa Zapadom da se izolira Krim, Ukrajina je istog dana kada se u Minsku pregovaralo isključila napajanje Krima električnom energijom, a odmah nakon sastanka ukinula je željeznički i autobusni transport do ovog poluotoka.
To unosi još više sumnje da je bilo ozbiljne namjere i dobre vjere Kijeva da razgovara o postojanom miru.
U prilog tome je i kontoverzna, a u isti mah vrlo rizična odluka ukrajinskog parlamenta da izglasa službeno odricanje od neutralnog statusa zemlje, također dan uoči pregovora u glavnom gradu Bjelorusije.
(vidi: Opasne integracije i svjesno odbacivanje neutralnosti: Može li ukrajinski ulazak u NATO biti početak rata u Europi?)
Doima se kao da je motiv ukrajinske vlasti da pošalje pregovarača u Minsk, bio da se sa suparničkom stranom dogovori o razmjeni zarobljenih, što je i postignuto, a ta razmjena svih za sve jučer je djelomično obavljena.
(vidi: Krenula najveća razmjena zarobljenika na istoku Ukrajine: Kijev i pobunjenici razmjenjuju stotine)
Jer stav Kijeva da je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu, a ne o nekakvom građanskom ratu, ne dopušta mu mogućnost da sa predstavnicima samoproglašenih narodnih republika na jugoistoku zemlje pregovara.
Kijev kako se čini nema želju za nastavkom pregovara sa "teroristima" s jugoistoka Ukrajine, već eventualno s "agresorom", odnosno Moskvom i to je točka na kojoj ukrajinska diplomacija udara u zid.
A kada su diplomatska sredstva iscrpljena, onda se poteže oružje.
S druge strane, Denis Pušilin, predstavnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck na pregovorima u Minsku, lakonski je izjavio da se nada "da rat u Donbasu neće trajati dulje od četiri godine", jer ni drugi građanski ratovi nisu dulje trajali.
Pušilin i predstavnik Luganska Vladislav Dejnego, usprkos više nego skromnih dometa pregovora u Minsku, ipak moraju biti zadovoljni samim izlaskom na međunarodnu političku scenu.
Oni su po završetku razgovora u Minsku uputili službeno pismo OSCE-u, u kojem je nacrt protokola o rezultatima sastanka i tekst izjave, na koji Ukrajina još nije reagirala.
Dejnego je istaknuo da sadržaj izjave nije za javnost, kao i da je spreman za nastavak razgovora, koji bi se prema njegovim riječima mogli održati prije kraja 2014. godine.
"Učinit ćemo sve da bi se osiguralo održavanje idućeg sastanka kontakt grupe do kraja godine. Ne isključujem održavanje takvog sastanka u nedjelju ili ponedeljak", kazao je predstavnik Luganska dodajući da bi se razgovori mogli održati posredstvom skype-a umjesto u izravnom susretu.
Kada je u rujnu u Minsku postignut sporazum o primirju na jugoistoku Ukrajine, pregovori su se vodili u trilateralnom formatu, gdje su pored predstavnika Kijeva i ruskog veleposlanika u Bjelorusiji sudjelovali i predstavnici OSCE-a.
Tada je sačinjen protokol u 12 točaka koji je pored ostalog predvidio i povlačenje teškog topništva, kalibra većeg od 100 milimetara na 15 kilometara od linije fronte.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
