Najava Kijeva o razmatranju uvođenja izvanrednog stanja u Ukrajini odmah nakon što su propali mirovni pregovori kontakt grupe u Minsku u najmanju ruku nagovještava povećane izglede za daljnje zaoštravanje oružanog sukoba izmedju centralnih vlasti i pobunjenog jugoistoka zemlje.
"U slučaju kada mirni pregovarački format ne uspije, nećemo imati drugog izbora", rekao je tajnik ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti i obrane Aleksandar Turčinov.
Sudjelujući u sinhroniziranoj akciji sa Zapadom da se izolira Krim, Ukrajina je istog dana kada se u Minsku pregovaralo isključila napajanje Krima električnom energijom, a odmah nakon sastanka ukinula je željeznički i autobusni transport do ovog poluotoka.
To unosi još više sumnje da je bilo ozbiljne namjere i dobre vjere Kijeva da razgovara o postojanom miru.
U prilog tome je i kontoverzna, a u isti mah vrlo rizična odluka ukrajinskog parlamenta da izglasa službeno odricanje od neutralnog statusa zemlje, također dan uoči pregovora u glavnom gradu Bjelorusije.
(vidi: Opasne integracije i svjesno odbacivanje neutralnosti: Može li ukrajinski ulazak u NATO biti početak rata u Europi?)
Doima se kao da je motiv ukrajinske vlasti da pošalje pregovarača u Minsk, bio da se sa suparničkom stranom dogovori o razmjeni zarobljenih, što je i postignuto, a ta razmjena svih za sve jučer je djelomično obavljena.
(vidi: Krenula najveća razmjena zarobljenika na istoku Ukrajine: Kijev i pobunjenici razmjenjuju stotine)
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
