Uvod
Vremenom u kojem živimo vlada 'nestrpljivi' kapital i prisutna je stalna želja za brzom zaradom. Preplavljeni smo potrošačkim izborom te često zaboravimo da problem nije u tome da u razvijenom svijetu imamo slobodan izbor već je problem u tome da je ideja racionalnog izbora preuveličana kao jedini oblik izbora koji imamo. Najčešće oni koji imaju manji izbor, racionalnije razmišljaju i djeluju kada je konzumerizam u pitanju.
Zamke konzumerizma, fizička i duhovna inertnost i negativnost vrebaju na svakom koraku. U zapadnim društvima više ne znamo živjeti jednostavno, raspolažemo s previše materijalnih dobara, imamo prevelik izbor, previše iskušenja i želja. Teško se odlučujemo za kupovinu nekog proizvoda jer izbor je uistinu velik i teško je vidjeti razliku jer se svaki proizvod razlikuje samo za nijansu od drugog proizvoda.
Može se reći da je konzumerizam jedno od osnovnih obilježja današnjeg svijeta te da na njega nailazimo u svim sferama života, bilo da je riječ o medijima, reklamama, zabavi ili potrošnji. Konzumeriste bi mogli definirati kao ljude kojima prekomjerno trošenje znači određeni ventil, bijeg od svakodnevnih frustracija te ispunjavanja unutrašnjih praznina i nezadovoljstava.
Svijet funkcionira tako da dok konzumenti 'popunjavaju rupe', netko drugi puni džepove. Kritičari globalne ekonomije, korporativnog kapitalizma i kozmopolitske kulture najčešće konzumerizam vezuju uz kult ljepote i vječne mladosti; primjer zato je sve veća ponuda raznih krema protiv bora i sličnih preparata u kojima se upravo potiče ta vječna mladost i naglašava se samo ljepota kao središte svega.
Povijesni razvoj suvremenog konzumerističkog društva
Izraz potrošačko društvo prvi put se pojavljuje 1920.-ih godina, a postaje popularan 1950.-ih godina i odražava se sve do današnjih dana, čemu smo i sami svjedoci. Godine 1927. u američkim se medijima prvi put pojavljuje izraz consumptio, kao pojam koji je predstavljao bitnu promjenu smjera američke demokracije. Amerikanci svojoj vladi po prvi put nisu više bili primarno važni kao građani, državljani već kao potrošači. Tadašnji američki predsjednik, Herbert Hoover, bio je prvi političar koji je otvoreno govorio o konzumerizmu kao središnjem motivu američkog načina života.
Odmah nakon završetka Drugoga svjetskog rata, 1946. godine, skupina psihoanalitičara na čelu s Ernestom Dichterom, osnovala je u New Yorku Institute for Motivational Research, stvoren s ciljem istraživanja i pokušaja pronalaženja potrebnih odgovora. Zašto ljudi kupuju na određeni način, kako i zašto reagiraju na reklame, kakvi su tipovi osobnosti potrošača- neka su od pitanja na koje se tražio odgovor.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
