Europska unija produžit će službeno i jednoglasno u ponedjeljak za još šest mjeseci antiruske sankcije, a da o tome nije bilo niti riječi tijekom EU summita koji je u petak završen u Bruxellesu. Bez debate, kao da ih se to uopće ne tiče, lideri EU dali su zeleno svijetlo svojim stalnim veleposlanicima okupljenim u Vijeću koje se naziva COREPER da produže sankcije protiv Rusije do 31. srpnja iduće godine.
Eventualno ukidanje sankcija izravno je skopčano s provedbom Minskog sporazuma za Ukrajinu, a Moskva tvrdi da Kijev vrši opstrukciju primjene ovog mirovnog plana, te da smatra nekorektnim što joj EU postavlja takav uvjet koji ovisi od volje drugih. Rusija će naravno nastaviti s protusankcijama prema Europi uzvraćajući bolnom ekonomskom štetom.
Ta šteta mjeri se stotinama milijardi eura zbog nedostajućeg trgovinskog obrta, te milijunima zatvorenih radnih mjesta, što ni u Rusiji niti u Europi nikako ne može biti razlog za zadovoljstvo. No, dok su u Rusiji političari i javnost glasno komentirali, analizirali i kritizirali nastavak politike sankcija, europski lideri takoreći su prešutjeli ovaj ogromni ekonomski problem koji proistječe iz njihove kontroverzne političke odluke.
Podsjetimo, EU je uvela sankcije protiv Rusije u ljeto 2014. kao 'odgovor na ilegalnu aneksiju Krima i namjerno destabiliziranje susjedne suverene države', a u ožujku ove godine ukidanje sankcija uvjetovala je potpunom provedbom Minskog sporazuma u kojem se Krim uopće i ne spominje.
Europa se dakle usprotivila odvajanju Krima od Ukrajine i njegovom pripajanju Rusiji, te je uvela ekonomske sankcije Rusima, a Moskva je uzvratila istom mjerom i praktički zapriječila put trgovinskoj razmjeni koja je u 2013. dostigla vrijednost od 326 milijardi eura. S druge strane EU nije uvjetovala Moskvu da vrati Krim Ukrajini u zamjenu za ukidanje sankcija, nego da ispuni Minski sporazum koji zapravo obvezuje dvije sukobljene strane u Ukrajini i u kojem se Rusija ne spominje.
Postavljajući pred Rusiju navedene uvjete Europa je sama sebi vezala ruke, jer ovdje je riječ o političkom oksimoronu, koji ne predviđa izlazak iz slijepe ulice, nego samo još više pogoršava europsku međunarodnu poziciju i šteti njenoj ekonomiji. Pa zbog čega onda lideri EU nisu našli za shodno niti diskutirati o ovoj temi tijekom proteklog summita, nego su uključili 'autopilota' i samo nastavili ekonomskom stranputicom?
Najtočniji razlog vjerojatno je naveo ruski MVP Sergej Lavrov kada je još prije 10 dana u razgovoru s talijanskim novinarima kazao da SAD traže od EU da 'bez diskusije' produži antiruske sankcije. Lavrov je naveo da je EU uvela sankcije Rusiji po nalogu Washingtona, čime se svojevremeno hvalio američki potpredsjednik Joe Biden.
'Znamo da su se Amerikanci sada rastrčali po svim glavnim gradovima Eur...
Eventualno ukidanje sankcija izravno je skopčano s provedbom Minskog sporazuma za Ukrajinu, a Moskva tvrdi da Kijev vrši opstrukciju primjene ovog mirovnog plana, te da smatra nekorektnim što joj EU postavlja takav uvjet koji ovisi od volje drugih. Rusija će naravno nastaviti s protusankcijama prema Europi uzvraćajući bolnom ekonomskom štetom.
Ta šteta mjeri se stotinama milijardi eura zbog nedostajućeg trgovinskog obrta, te milijunima zatvorenih radnih mjesta, što ni u Rusiji niti u Europi nikako ne može biti razlog za zadovoljstvo. No, dok su u Rusiji političari i javnost glasno komentirali, analizirali i kritizirali nastavak politike sankcija, europski lideri takoreći su prešutjeli ovaj ogromni ekonomski problem koji proistječe iz njihove kontroverzne političke odluke.
Podsjetimo, EU je uvela sankcije protiv Rusije u ljeto 2014. kao 'odgovor na ilegalnu aneksiju Krima i namjerno destabiliziranje susjedne suverene države', a u ožujku ove godine ukidanje sankcija uvjetovala je potpunom provedbom Minskog sporazuma u kojem se Krim uopće i ne spominje.
Europa se dakle usprotivila odvajanju Krima od Ukrajine i njegovom pripajanju Rusiji, te je uvela ekonomske sankcije Rusima, a Moskva je uzvratila istom mjerom i praktički zapriječila put trgovinskoj razmjeni koja je u 2013. dostigla vrijednost od 326 milijardi eura. S druge strane EU nije uvjetovala Moskvu da vrati Krim Ukrajini u zamjenu za ukidanje sankcija, nego da ispuni Minski sporazum koji zapravo obvezuje dvije sukobljene strane u Ukrajini i u kojem se Rusija ne spominje.
Postavljajući pred Rusiju navedene uvjete Europa je sama sebi vezala ruke, jer ovdje je riječ o političkom oksimoronu, koji ne predviđa izlazak iz slijepe ulice, nego samo još više pogoršava europsku međunarodnu poziciju i šteti njenoj ekonomiji. Pa zbog čega onda lideri EU nisu našli za shodno niti diskutirati o ovoj temi tijekom proteklog summita, nego su uključili 'autopilota' i samo nastavili ekonomskom stranputicom?
Najtočniji razlog vjerojatno je naveo ruski MVP Sergej Lavrov kada je još prije 10 dana u razgovoru s talijanskim novinarima kazao da SAD traže od EU da 'bez diskusije' produži antiruske sankcije. Lavrov je naveo da je EU uvela sankcije Rusiji po nalogu Washingtona, čime se svojevremeno hvalio američki potpredsjednik Joe Biden.
'Znamo da su se Amerikanci sada rastrčali po svim glavnim gradovima Eur...
