Nastavak teksta (za prvi dio kliknite ovdje)
Britanci su 1903. zadužili svojeg konzula u Kongu Rogera Casementa da provede istragu na licu mjesta i da izvijesti vladu o svojim saznanjima. Casement se krajem iste godine vratio u London da bi završio i predstavio izvještaj, a sa sobom je donio debeli dosje o zvjerskom postupanju kolonijalnih vlasti prema domaćem stanovništvu. U materijalu je bilo na stotine fotografija ljudi bez ruku, te gomila fotografija odsječenih šaka i penisa. Casement je bio vrlo uznemiren onim što je otkrio i izašao je u javnost sa svojim saznanjima prije nego je Foreign office objavio njegov izvještaj.
Uskoro po povratku Casementa iz Konga, Morel je s njim udružio snage održavajući masovne skupove širom Britanije pred tisućama znatiželjnika koji su uzvikivali 'sramota, sramota'. Morel i Casement međutim nisu kritizirali britanski imperijalizam, što im je pomoglo da zadobiju simpatije i potporu članova parlamenta. Uvjeravajući britansku javnost da je Leopoldov koncept jedinstven vid zla, a ne logična konsekvenca imperijalizma kao takvog (kao što je tvrdio Conrad), Morel je dobio financijsku potporu industrijalaca za svoj pokret 'Congo Reforms Association' (CRA).
Morel je imao sve veći utjecaj na britanske medije, te je sugerirao redakcijama koga osobno treba poslati za izvjestitelja iz Konga ili iz Belgije. Potpomognut Casementovim izvještajem, Morel je uspio pokrenuti međunarodnu kampanju koja se proširila cijelim svijetom. Fotograf iz Lagosa Herzekiah Andrew Shanu snabdijevao je Morela i javnost fotografijama i dokumentima sa suđenja nižim dužnosnicima Slobodne Države Kongo, koji su optuženi za zločine, ali Leopold se nastavio bogatiti od eksploatacije ove afričke zemlje. Posao s kaučukom bio je na vrhuncu, jer je nagli razvoj autoindustrije povećao potražnju za gumama, a Leopold je imao svjetski monopol.
Posebnu pažnju javnosti skrenuo je slučaj agenta gumarske kompanije Charlesa Caudrona kojem se sudilo za ubojstvo najmanje 122 ljudi, a on se branio optužujući časnike Force Publique. Kada su Belgijanci otkrili da je Shanu tajno dostavljao Morelu kompromitirajuće materijale s ovog suđenja, izvršili su veliki pritisak na njega i praktički ga izopćili iz društva, te je fotograf 1905. pronađen mrtav. Prema službenom izvještaju, izvršio je samoubojstvo.
Nekoliko godina prije u europske novine dospjela je nova Leopoldova ljubavna afera s prostitutkom u koju se zaljubio. Kralj je tada imao 65 godine, a njegova ljubavnica Caroline svega 16. Ova afera okrenula je belgijsku javnost protiv kralja, više nego sva saznanja o zvjerstvima koja su u njegovo ime činjena u Kongu. Leopold postaje predmet poruge belgijskog i svjetskog tiska, a pokret protiv njega dobiva širi međunarodni karakter. No Leopold nije mnogo mario što će reći svijet, pa je na pogreb rođakinje, britanske kraljice Victorie, 1901. u London otišao zajedno sa svojom ljubavnicom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
