X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Dostupnost radnih mjesta i sloboda kretanja radnika unutar Europske unije

PIŠE:
Objavljeno:

Uvod
Omogućavanje slobode kretanja radnika unutar Europske unije u funkciji stvaranja i jačanja unutarnjeg tržišta te realizacije bitnih ciljeva socijalne politike jedan je od temelja europskog projekta još od samoga začetka europskog projekta 1957. godine. Sloboda kretanja ljudi jedno je od vitalnih područja djelatnosti Europske Zajednice, kasnije Unije, usmjerenog prema ostvarenju unutarnjeg tržišta, te jedan od najvažnijih oblika izražavanja građanstva Europske unije. Ona danas predstavlja nužan uvjet ne samo funkcioniranja unutarnjeg tržišta već i provedbu temeljnih prava građana unije i njihovih obitelji- to se najbolje vidi u činjenici da su ovu slobode dosad koristili i koriste milijuni ljudi.

Snažnu potporu takvoj politici omogućavala je aktivistička orijentacija Europskog suda koji je kroz case law s vremenom izvršio izuzetno velik utjecaj na razvoj ovoga prava o brojnih s njim povezanih pitanja. Pojam radnik tumači se u pravu Europske unije u raznim kontekstima, a ovisno o kontekstu primjenjuje se mjerodavno pravo EU ili nacionalno pravo države članice. Prilikom primjene prava EU nužno je znati kriterije koji određuju kada se osoba smatra radnikom. Praksa Suda EU ima važnu ulogu u određivanju navedenih kriterija te ju je stoga potrebno dobro poznavati.

Važnost primjene definicije pojma 'radnik' na razini EU očituje se u osiguravanju zaštite u državama članicama i ispunjavanju svrhe direktive koje uređuju radno pravo. U članku ćemo dati prikaz slobode kretanje radnika kao temeljne gospodarske slobode u Europskoj uniji, koji su pravni temelji te slobode te što države ne smiju raditi kako bi ograničili slobodno kretanje ljudi, odnosno radnika te koja su ograničenja slobode radnika u određenim okolnostima.

Kratak pregled najvažnijih Osnivačkih ugovora o Europskoj uniji
Kamen temeljac Europske unije počiva na ugovoru koji je potpisan još 19. travnja 1951. godine, a stupio je na snagu 1952. godine. Naravno, riječ je Ugovoru u Europskoj zajednici za ugljen i čelik. Ovim ugovorom šest država potpisnica (Njemačka, Francuska, Belgija, Italija, Nizozemska, Luksemburg) osnivaju neovisnu organizaciju sa supranacionalnim ovlastima i nju prenose upravljanje tada strateškim resursima- ugljenom i čelikom. Cilj stvaranja zajedničkog tržišta za ove sirovine je, osim gospodarskog razvoja i ekonomske integracije navedenih država, i izbjegavanje ratnih sukoba.

Ovaj ugovor je istekao 2002. godine. Sljedeći važan ugovor je Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici i Ugovor u Europskoj zajednici za atomski energiju- ovi ugovori su potpisani 25. ožujka 1957. godine, a stupili su na snagu 01. siječnja 1958. godine. Poznati su i pod nazivima Rimski ugovori, a njima je osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Temeljni ciljevi su uključivali stvaranje zajedničkog tržišta i produbljivanje ekonomskih integracija među državama članicama u različitim područjima politika ( primjerice, poljoprivreda, transport). Ugovor o Europskoj uniji, koji je potpisan 07.veljače 1992. godine, a stupio na snagu 01. studenog 1993. godine, poznat je još i pod nazivom Ugovor iz Maastrichta. Ovim ugovorom uspostavlja se Europska unija kao krovni pojam koji uključuje Europske zajednice te međuvladine oblike suradnje: zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima. On je ujedno i osnova za stvaranje i uspostavu monetarne unije.

Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu (EZ) te su uvedeni novi oblici odlučivanja i šire ovlasti Europskog parlamenta. Ugovor iz Amsterdama potpisan je 02. listopada 1997., a stupio je na snagu 01. svibnja 1999. godine. Ovim ugovorom omogućuje se tehnička prilagodba, renumeracija članaka i konsolidacija Ugovora o Europskoj zajednici i Ugovora o Europskoj uniji. Sporazum o socijalnoj politici postaje dio Ugovora o Europskoj zajednici. Uvedena je mogućnost pojačane suradnje između pojedinih država članica (tzv. varijabilna geometrija); uvodi se iz Schengenski acquis u okvire Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o Europskoj zajednici putem posebnih protokola. Ugovor iz Nice, potpisan 26. veljače 2001., a koji je stupio na snagu 01. veljače 2003. godine, omogućio je reformu institucija radi lakšeg prihvata novih država članica. Najvažniji ugovor za Europsku uniju, onaj koji se može mjeriti s osnivačkim ugovorom iz 1951. godine, je Ugovor iz Lisabona, poznat i pod nazivom Reformski ugovor. Potpisan je 13. prosinca 2007. godine, a stupio je na snagu 01. prosinca 2009. godine. Ovim ugovorom želi se postići modernizacija EU radi stvaranja demokratičnije, učinkovitije i transparentnije Unije s visokim stupnjem participacije njenih građana u odlučivanju. Europska unija ovim Ugovorom dobiva pravnu osobnost i postaje pravna sljednica Europske zajednice, veće ovlasti Europskog parlamenta u odlučivanju, nove institucije i funkcije.

Ugovor o Europskoj zajednici preimenovan je u Ugovor u funkcioniranju Europske Unije (UFEU). Slične ciljeve i reforme sadržavao je Ugovor o Ustavu za Europu (potpisan 29. listopada 2004.), koji nikad nije ratificiran te nije stupio na snagu. Također treba spomenuti i Povelju temeljnih prava EU, koja je svečano proglašena 07. prosinca 2000. godine te prilagođena i ponovno proglašena 12. prosinca 2007. godine, a stupila je na snagu 01. prosinca 2009. godine. Iako su Povelju inicijalno potpisali i proglasili predsjednici Europskog parlamenta, Komisije, Vijeća u Nici 2000. godine, pravno obvezujuću snagu jednaku osnivačkim Ugovorima dobiva tek stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 01. prosinca 2009. godine (današnji članak 6, stavak 1. Ugovora o Europskog uniji.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.