Napori za uspostavu mira u Ukrajini napeti su i neizvjesni poput hodanja po žici iznad duboke provalije, jer usporedo s ohrabrujućim vijestima da je napokon prestalo ubijanje, stižu nam nagovještaji da se sprema isporuka američkog oružja Kijevu, te da bi Moskva ipak mogla priznati teritorije koje su pod kontrolom separatista.
Jučer su iz Kijeva priopćili da je proteklo prvih 24 sata u kojima nije bilo žrtava sukoba vojske i pobunjenika, te da je to veoma dobra vijest, navodeći da se tu i tamo još sporadično čuju pucnjevi u okolici Donjecka, Artemivska i Volnovake.
O pozitivnom razvoju situacije dan ranije posvjedočila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, koja je poručila da je došlo vrijeme za provedbu reformi i decentraliziranja Ukrajine.
O početku političkog procesa prvi puta je bilo riječi na diplomatskom sastanku 'Normandijskog formata' koji je u petak održan u Berlinu uz učešće zamjenika ministara vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine.
Ruski je diplomat Grigorij Karasin istaknuo da je uvjet Kijevu za povratak kontrole na ukrajinsko-ruskoj granici, početak političkog procesa za rješavanje spornih pitanja.
Karasin je kazao da to proizlazi iz Minskog sporazuma u kojemu su 'naznačeni uvjeti pod kojima će biti moguće govoriti o povratku kijevskih vlasti na pojedine dijelove ukrajinsko-ruske granice koje trenutačno ne kontroliraju'.
'Ovo su sasvim razumljivi uvjeti. Oni su u svezi s političkim procesom, s provođenjem lokalnih izbora, riječju s mirnim rješenjem za Ukrajinu', objasnio je ruski diplomat.
On nije bio zadovoljan najavom ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da će osnovati ustavnu komisiju, jer kako je kazao, nije jasno što bi i kako ta komisija trebala raditi i da li bi uzimala u obzir interese stanovništva na istoku Ukrajine.
'Ukrajinske vlasti često ne mogu ispuniti dogovore iz Minska. Zabrinuti smo da će odlaganje političkog procesa pogoršati socijalno-ekonomsku situaciju. Želimo da kretanje bude mnogo brže', naveo je Karasin.
On je još istaknuo: 'Kijev pokazuje znakove spremnosti da osigura pristup misiji OESC mjestima odakle se povlači oružje (topništvo). Prema našim informacijama snage narodnih republika Donjeck i Lugansk već su završile povlačenje teškog topništva 1. ožujka, dok nam nisu dostupni podaci o povlačenju ukrajinske vojske'.
Karasin je izrazio nadu da će 'u Kijevu prevladati odgovornost', te da će članovi misije OECS biti u prilici potvrditi da je ukrajinsko topništvo povučeno.
O jačanju uloge OESC-a, te o uvećanju broja njihovih promatrača u Ukrajini na 1.000 s dosadašnjih 450, istog dana dogovorili su se u Rigi ministri vanjskih poslova EU, Rusije i Ukrajine.
Službena odluka o produženju misije OESC-a na još 12 mjeseci trebala bi biti donijeta prije isteka važećeg mandata, a to znači najkasnije u naredna dva tjedna.
Dok su u Berlinu vođeni razgovori diplomata 'Normandijske četvorke', iz centrale OESC-a u Beču potvrđeno je da je situacija u Donjecku i Lugansku mirna i da promatrači ove organizacije nisu registrirali sukobe.
Usporedo sa sporim, ali kako se čini stvarnim napretkom prema miru u Ukrajini, uz snažnu potporu Bruxellesa, a i Moskve, svjedoci smo pojačane militantne i huškačke retorike iz SAD-a, odakle uporno insistiraju na slanju oružja Kijevu, ne bi li se sukob iznova rasplamsao. ( vidi: Ukrajinska kriza ulazi u napetu završnicu: Počeo je raskol između Berlina i Washingtona)
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
