Katarske veze s Muslimanskim bratstvom utjecale su na cijelu regiju. Ne radi se samo o situaciji sa Sirijom i pogoršanjem odnosa s Iranom, već je došlo do pogoršanja odnosa s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskom Arabijom. "Arapske zemlje zaljeva ne mogu to priznati javno, ali polako se pojavljuje raskol između tih zemalja u svjetlu porasta islamističkih snaga u regiji. Katar, s jedne strane, svesrdno prihvaća nove islamističke sile u arapskom svijetu u obliku Muslimanskog bratstva, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska AKatarske rabija bili skeptični u najboljem slučaju", piše Sultan Sooud Al Qassemi za bliskoistočni Al-Monitor.
Osim kod Muslimanskog bratstva, Katar je u modi i na Zapadu. Zemlja se proslavila dobivši organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine navodno potplativši FIFA-u. "Ugledni nogometni magazin France Football objavio je opsežno izvješće o tome kako je Katar 'kupio' organizaciju Svjetskog prvenstva…Navodno je Sarkozy zamolio Platinija da podrži Katar iz geopolitičkih razloga", prenio je T-portal. Na nogometu Katar gradi svoj ugled i prestiž na Zapadu. Qatar Foundation je 2010. potpisao petogodišnji sponzorski ugovor s nogometnim divom Barcelonom u vrijednosti 125 milijuna eura za logo na klupskom dresu. Qatar Investment Authority, kupio je u zahvalu za dobivenu organizaciju prvenstva, Sarkozijev omiljeni nogometni klub Paris Saint-Germain.
Katarci su vlasnici medijskog carstva Al Jazeera koje predstavlja propagandno krilo Muslimanskog bratstva. Ahmed Azem u analizi za emiratski The National objašnjava veze između Muslimanskog bratstva i Al Jazeere: "Nadalje, ključni članovi osoblja Al Jazeere imali su - i održavaju – bliske veze s Muslimanski bratstvom." Mnogi u Europi i SAD-u su pod magijskim utjecajem šeikovih milijuna. Možda se to najviše odnosi na medije koji vole izvještavati što je bogati šeik kupio i koliko je platio, kao recimo u slučaju kupnje luksuzne kuće na Manhattanu. Iako na Zapadu postoji doza kritike katarske politike, a posebice ljudskih prava u toj zemlji, bogati Katarci su na Zapadu prihvaćeni, a to je dosta za hrvatske političke elite da se i one uključe u kolo oko katarskih šeikova. Kao što narodna poslovica kaže: "Kud svi Turci, tud i mali Mujo."
Kronologija odnosa Katar-Hrvatska
Prvi značajniji katarski interes za Hrvatsku javio se sredinom 2002. godine kad je tadašnji predsjednik Mesić primio skupinu poslovnih ljudi iz Katara koji su izrazili interes za ulaganja u Hrvatsku. U ožujku 2004. godine Mesić je posjetio Katar gdje se susreo sa šeikom Hamad Bin Khalifomo Al-Thanijem. Na stranici 'Ureda predsjednika' stoji: "U jednosatnom susretu razgovaralo se o bilateralnim odnosima Hrvatske i Katara te o mogućnostima gospodarske suradnje." Tada je potpisan 'Memorandum o razumijevanju' i 'Sporazum o uspostavi zajedničkog poslovnog vijeća'. Dotaknuta je i tema izgradnje LNG terminala u Hrvatskoj. Hrvatska je od ovih prvih kontakata imala nešto koristi pošto su hrvatske građevinske tvrtke u Kataru dobile poslove, pa je 2007. objavljeno da Katar postaje drugo tržište po vrijednosti za hrvatske građevinare. U sljedeće dvije godine Mesić je lobirao za LNG sporazum s Katarom dok je Sanader bio protiv. Katar je u međuvremenu izgradio LNG terminal u Italiji, a mediji zbog propusta Sanadera prozivaju i danas.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
