Razlika između Izraela i drugih država je u tome što Izrael može neposredno uvesti nekoj drugoj državi američke sankcije, dok ostale države nemaju takvu mogućnost. Vjerujem da iz sličnih ili istih razloga mnoge ostale europske vlade (kao i HDZ) se ne usuđuju kontrirati vanjskoj politici Izraela ili prikloniti unilateralnom priznanju Palestine, jer se boje da će izraelski poslovni i politički lobi u SAD-u ozbiljno naštetiti njihovim ekonomijama i ekonomskim integracijama.
Irska se priprema smanjiti svoje dugo planirane sankcije Izraelu, a vladini dužnosnici su pod snažnim pritiskom multinacionalnih kompanija i američkih političkih krugova, prema četiri osobe upoznate s tim pitanjem, izvijestio je Reuters 3. listopada. Dublin je pripremao zakon kojim bi se blokirala trgovina s izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijima, ali poslovni lobiji upozorili su da bi takve mjere mogle ugroziti strana ulaganja.
Multinacionalne korporacije, uglavnom u američkom vlasništvu, zapošljavaju otprilike 11 posto irske radne snage i čine gotovo trećinu poreznih prihoda države. Predstavnici tvrtki rekli su irskim dužnosnicima da bi se ograničenja usmjerena na izraelska naselja mogla proširiti na njihovo poslovanje, posebno u tehnološkom i farmaceutskom sektoru. Dužnosnici se sada naginju ograničavanju zakona samo na robu uvezenu iz naselja, potez koji bi se dotaknuo nekoliko artikala vrijednih oko 234.660 dolara godišnje, poput voća. Očekuje se da će se šira kategorija usluga - za koju oporbeni zastupnici inzistiraju da mora biti uključena - ukinuti.
Jedan izvor rekao je da će vlada vjerojatno slijediti savjete visokih dužnosnika i industrijskih skupina koje su se protivile proširenju zakona na softver ili financijske usluge. Irski ministar vanjskih poslova Simon Harris rekao je parlamentu da "uskoro" očekuje pravni savjet od državnog odvjetnika o tome mogu li se usluge uključiti, ali je već nagovijestio da to možda nije pravno moguće. Napomenuo je da bi šire mjere EU imale daleko veću težinu od jednostranih irskih akcija.
Lobisti i korporativni čelnici više su se puta sastajali s dužnosnicima posljednjih mjeseci, naglašavajući da bi sankcije mogle izazvati odmazdu američkih zakonodavaca i odvratiti ulaganja. Irska konfederacija poduzeća i poslodavaca, najveća industrijska skupina u zemlji, javno je izrazila zabrinutost da bi američke vlasti mogle kazniti tvrtke u Irskoj zbog bilo kakvog bojkota Izraela. Alice-Mary Higgins, članica Zajedničkog odbora za vanjske poslove i trgovinu, uzvratila je da su strahovi od bijega investitora pretjerani. "Koja je alternativa? Nagraditi profiterstvo robom i uslugama na ukradenoj zemlji?" upitao je Higgins.
Odnosi između Irske i Izraela sve su napetiji, a Izrael je prošlog prosinca zatvorio svoje veleposlanstvo u Dublinu nakon što je Irska priznala palestinsku državu i osudila izraelski napad na Gazu, što je Tel Aviv nazvao "ekstremnom antisemitskom politikom". Dok su druge države EU - uključujući Španjolsku, Belgiju, Sloveniju i Nizozemsku - uvele napredne zabrane uvoza robe iz naselja, čini se da će irski zakon sada imati uži opseg nego što je prvobitno obećano.
