Čini se da je prekretnica bila rumunjsko učlanjenje u NATO, jer se posljedično pokazalo da svi naknadni nazovi-demokratski procesi moraju na provjeru i potvrdu unutar NATO hijerarhije, što je i pokazalo poništavanje rumunjskih predsjedničkih izbora. No ništa bolje nije ni u ostalim postkomunističkim državama, neovisno o njihovom trenutnom članstvu u euroatlantskim organizacijama, oni su svi pod brutalnom čizmom uvjetovanja zapadnih organizacija.

U Rumunjskoj vlada napeta atmosfera uoči nedjeljnih predsjedničkih izbora na kojima gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan, prema posljednjim anketama, ima blagu prednost pred desničarskim euroskeptikom Georgeom Simionom. Izbori se smatraju testom jačanja nacionalističkog populizma, sličnog Trumpovom, na istoku Europske unije.
Simion, poznat po protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini i oštrim kritikama Bruxellesa, već je potresao Rumunjsku pobjedom u prvom krugu izbora, što je dovelo do pada prozapadne koalicijske vlade i odlijeva kapitala iz zemlje. Njegova pobjeda mogla bi dodatno destabilizirati rumunjsko gospodarstvo te politički izolirati zemlju u okviru NATO-a i EU-a.
Nicusor Dan, odlučan u borbi protiv korupcije i snažno prozapadno orijentiran, trenutno vodi s 48,7 posto podrške u odnosu na Simionovih 47,8 posto. Ključnu ulogu mogla bi odigrati dijaspora, tradicionalno sklonija desnici, koja je ovaj put već masovno izašla na glasanje.