Kada ured američkog predsjednika govori o izdacima ili izdvajanjima NATO članica za obranu, tada se misli na izdvajanja za nabavu isključivo američkog oružja, američke vojne tehnologije i američke vojne opreme. Neka NATO država može izdvojiti primjerice ogromna vlastita sredstva (proporcionalno sa vlastitim BDP) za nabavu recimo S-400, ili Dassault Rafale-a ali Washington od toga nema koristi. Washington se referira samo u vidu postotka novca koji se slijeva na račune američkih proizvođača. SAD same nisu ni blizu 5% svojeg BDP u izdvajanjima za obranu, obično države koje imaju takve postotke su one koje su pogođene ratnom situacijom ili sukobom na svom teritoriju ili graniče sa ratnom zonom ili zonom sukoba. Takvi postoci su de facto iscrpljivanje ekonomije. Moguće je da Trump planira rat u Europi, s obzirom na reketarsku ulogu NATO pakta koju Amerika uživa u Europi.
Obrambeni izdaci europskih članica NATO-a i Kanade porasli su za 20% u 2024. godini u odnosu na prethodnu, objavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Povećanje dolazi uoči sastanka ministara obrane, gdje će saveznici biti suočeni s pojačanim pritiskom SAD-a, predvođenim predsjednikom Donaldom Trumpom, da dodatno povećaju izdvajanja za obranu.
NATO navodi da je rast izdvajanja doveo do ukupnih troškova većih od 485 milijardi dolara. Od 2014. godine, kada je dogovoren cilj izdvajanja 2% BDP-a za obranu, ulaganja su kontinuirano rasla te sada 23 od 32 članice ispunjavaju taj kriterij. No, Trump sada traži povećanje cilja na 5% BDP-a, što trenutno ne doseže nijedna članica NATO-a, uključujući i SAD.
Sjedinjene Američke Države i dalje snose dvije trećine ukupnih troškova NATO-a za obranu. Očekuje se da će novi podaci biti objavljeni na sastanku ministara obrane idući tjedan, na kojem će prvi put sudjelovati i Trumpov ministar obrane Pete Hegseth.
