Prije pet godina danska premjerka je rekla da nece ici putem neovisnosti

Premijer Grenlanda, Mute Egede (na slici gore), izrazio je u svom novogodišnjem govoru snažnu želju za neovisnošću od Danske, bivše kolonijalne sile. Ovo predstavlja značajnu promjenu u retorici u vezi s budućnošću tog ogromnog arktičkog otoka. Egede je također naglasio potrebu za jačanjem suradnje Grenlanda s drugim zemljama.
"Vrijeme je da sami kročimo u budućnost i odlučimo s kime ćemo blisko surađivati i tko će biti naši trgovački partneri", rekao je Egede. Pokret za neovisnost zadobio je zamah posljednjih godina, djelomično zbog otkrića o kontroverznom ponašanju danskih vlasti tijekom 20. stoljeća, uključujući kampanju prisilne kontracepcije iz 1960-ih.
Grenland je postao samoupravni teritorij Danske 1953. godine, 2009. stekao pravo na referendum o neovisnosti, a Vlada Grenlanda je 2023. predstavila svoj prvi nacrt Ustava. Egede je istaknuo da povijesni i trenutni uvjeti nisu uspjeli stvoriti potpunu jednakost u suradnji s kraljevinom Danskom.
"Sada je vrijeme da naša zemlja napravi sljedeći korak. Moramo ukloniti prepreke – okove kolonijalizma – i krenuti naprijed", dodao je Egede. Napomenuo je da je odluka o neovisnosti na narodu Grenlanda, ali nije precizirao kada bi se referendum mogao održati.
Većina od 57.000 stanovnika Grenlanda podržava neovisnost, no ima neslaganja oko vremena i mogućeg utjecaja na standard života. Grenlandska Vlada je dvaput, 2019. i prošle godine, odbila ponude predsjednika Trumpa za kupnju otoka, uz Egedeovu izjavu: "Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti".
U govoru nije spomenut Trump niti Sjedinjene Američke Države, iako je poznato da je Nuuk, glavni grad Grenlanda, geografski bliže New Yorku nego Kopenhagenu. Unatoč bogatstvu mineralnih, naftnih i prirodnih plinskih resursa, grenlandsko gospodarstvo ostaje krhko, uvelike se oslanjajući na ribarstvo i godišnje subvencije iz Danske. Grenland planira održati parlamentarne izbore prije 6. travnja.