Samim bombardiranjem se dobiva tek na psiholoskom efektu. Zar netko vjeruje da Irancima nisu poznate karakteristike SAD bombi, pa nisu dovoljno ukopali i sakrili vise ulaza za svoje strateske baze. Ono divljacko kopanje po Beirutu je bilo moguce, a za Iran ne. Izrael nastoji pokrenuti rat, iako zna da ga sam, kao i dosadasnje sukobe ne moze izvesti. SAD je kljucni faktor.

Američki predsjednik Joe Biden nedavno je održao sastanak na visokoj razini kako bi razgovarao o mogućim vojnim akcijama protiv iranskih nuklearnih postrojenja. Cilj tih razgovora bio je razmotriti opcije u slučaju da Iran obogati uran na razinu potrebnu za izradu nuklearnog oružja prije isteka Bidenovog mandata. Nacionalni savjetnik za sigurnost, Jake Sullivan, iznio je predsjedniku različite opcije. Trenutno nije donesena nikakva odluka, niti se vode aktivne rasprave o vojnim napadima, prenosi list Axios koji je prvi objavio ovu priču.
Izraelski stav dodatno komplicira situaciju. Naime, Izrael smatra da je Iran "izoliran" nakon svrgavanja sirijskog Bashara al Assada, a Hezbollah, ključni iranski saveznik u regiji, oslabljen je nedavnom izraelskom vojnom ofenzivom. Ova politička dinamika potiče Izrael na razmišljanje o preventivnom napadu, jer vjeruju da bi Iran mogao ubrzati svoj nuklearni program u trenutnoj situaciji slabosti.
Iran, s druge strane, ponavlja svoju posvećenost mirnodopskoj koristi nuklearne energije i izražava spremnost za pregovore, pod uvjetom međusobnog poštovanja. Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, izjavio je da sankcije neće donijeti željeni rezultat te da bi Zapadne zemlje trebale odabrati put pravednih i dostojanstvenih pregovora. Iran pritom ustraje u tvrdnji da njegov nuklearni program ima isključivo civilnu svrhu. No, dosadašnji napori za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. (JCPOA) nisu dali željene rezultate.