Nuklearni arsenal je bio vlasništvo Rusije i jedino ga je ona mogla koristiti.
A to što su zapadne sile se zalagale da se vrati u Rusiju jest što su bili svjesni da je riječ o najkorumpiranijoj zemlji u povijesti zemalja koja je u to doba na crnom tržištu svijeta masovno rasprodavala zalihe oružja iz Hladnog rata pridonoseći povećanju i rasplamsavanju sukoba diljem svijeta.
Ukrajinski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Andrej Melnik, istaknuo je kako je trenutno glavni cilj Kijeva osiguranje "značajnih sigurnosnih garancija od zapadnih saveznika, koje nisu nužno povezane s članstvom u NATO-u".
U intervjuu objavljenom u njemačkom dnevniku Berliner Morgenpost, Melnik je naglasio važnost sigurnosnih garancija koje bi bile više od političkih obećanja, poput onih iz Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine. Prema tom dogovoru, Ukrajina se odrekla svog nuklearnog arsenala u zamjenu za sigurnosne garancije koje su joj pružile SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija. Dakako, sama činjenica da je upravo Rusija, jedan od potpisnika tog memoranduma, napala Ukrajinu jasno pokazuje do koje mjere se ta ideja o "sigurnosnim garancijama" raspala.
Od eskalacije sukoba u Ukrajini u veljači 2022. godine, vodstvo u Kijevu konzistentno navodi pristupanje vojnom bloku pod vodstvom SAD-a kao jedan od svojih glavnih prioriteta. Rusija je, pak, istaknula prijetnju od pojave NATO vojne infrastrukture na svojoj zapadnoj granici kao jedan od razloga za pokretanje invazije na susjednu Ukrajinu.
Melnik je naglasio da je "članstvo u NATO-u i dalje opcija za Ukrajinu", ali je dodao kako je "pitanje sigurnosnih garancija kao privremenog rješenja ključno za nas". Ambasador je istaknuo da takvi aranžmani moraju ići dalje od samih političkih obećanja. Također je spomenuo da "ukrajinski partneri moraju detaljno zapisati kakvu vojnu pomoć bi pružili Ukrajini u slučaju novog napada Rusije". Prema Melniku, moguće su bilateralne i multilateralne obveze, sve dok su obvezujuće prema međunarodnom pravu.
Melnik nije dao veliku važnost predviđanjima da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao drastično smanjiti ili čak ukinuti pomoć Washingtona Kijevu. Međutim, slaže se s Trumpom da bi europske članice NATO-a trebale preuzeti veću ulogu u pogledu vlastite obrane i vojne pomoći Ukrajini. Ambasador izražava nadu da će lider njemačke Kršćansko-demokratske unije, Friedrich Merz, kojeg mnogi vide kao budućeg kancelara, poslušati Trumpov savjet.
Diplomat je naglasio da su europske članice NATO-a dovoljno bogate i mogu si priuštiti puno veća ulaganja u obranu.