X
VELIKA AKCIJA: Od jeseni do jeseni - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Ekologija

Urbana otpornost: Kako se gradovi prilagođavaju klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu

FOTO: Nancy Bourque / Pexels
PIŠE: Objavljeno: 11

U betonskim džunglama naših urbanih središta, zelena revolucija dobiva svoj korijen. Razvijeni gradovi ohrabruju ovakve inicijative vođene zajednicom, a njihov utjecaj mnogo je veći od dodavanja malo zelenila u krajolik.

Nabrojat ćemo neke od gradova koji rade jako dobar posao po pitanju ekologije i stvaranja ugodnog okoliša, gdje je suvremena arhitektura savršeno integrirala pametno osmišljene, funkcionalne zelene površine.

Naravno, postoje izazovi. Ograničeni prostor i odabir pravih biljaka zahtijevaju pažljivo i znalačko planiranje, posebice ako razmislimo o održivosti i funkcionalnosti zelenih površina.

Ispričat ćemo priču o kišnim vrtovima i propusnim kolnicima koji pomažu ostvariti te zadaće, a biti će riječi i o stablima, koja mogu biti biti saveznici u ublažavanju posljedica klimatskih promjena, ili pak predstavljati i ugrozu života i sigurnosti imovine, uslijed velikih oluja. Može li se takvo što ubuduće izbjeći ili ublažiti, razmotrit ćemo u nastavku teksta.

Nebrojene prednosti zelenih gradskih površina

Urbane zelene površine pružaju brojne ekološke, društvene i ekonomske benefite! One zapravo igraju jednu od ključnih uloga u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.

Osnovnoškolci znaju - urbane šume su pluća naših gradova, upijajući ugljični dioksid i ispuštajući kisik, te filtrirajući zrak od sitnih čestica onečišćenja.

Ublažavanje „efekta toplinskog otoka“ još je jedna od najznačajnih funkcionalnosti zelenih površina u gradovima. Riječ je o pojavi da su temperature u urbanim središtima značajno više nego u okolnim ruralnim područjima. To se događa zbog ljudskih aktivnosti i nedostatka zelenih površina. Više zelenila znači i smanjenje potrebe za energetski zahtjevnim klima uređajima.

Urbani zeleni prostori mogu pomoći u upravljanju oborinskom vodom (Stormwater Management), apsorbirajući i usporavajući padaline. Zelena infrastruktura, poput kišnih vrtova i propusnih površina, pomaže u sprečavanju poplava i smanjenju opterećenja na gradskim sustavima odvodnje tijekom obilnih kišnih događaja. Više o zelenoj infrastrukturi slijedi u nastavku teksta.

Velike gradske park-šume mogu pružiti staništa i izvore hrane za različite vrste životinja, što doprinosi očuvanju biološke raznolikosti u urbanoj okolini. Raznolik urbani ekosustav je otporniji na utjecaje klimatskih promjena i pomaže održavanju ekološke ravnoteže.

Pristup zelenim prostorima ima pozitivan učinak na mentalno i fizičko zdravlje, smanjujući stres i promovirajući općenito blagostanje.

Dobro osmišljeni i dostupni urbani zeleni prostori ne samo da potiču tjelesnu aktivnost i vanjske aktivnosti, već služe i kao mjesta okupljanja, potiču socijalnu koheziju. Uključivanje zajednica u planiranje i upravljanje zelenim prostorima jača ponos zajednice i potiče održive prakse.

Urbane zelene površine mogu podržati lokalnu proizvodnju hrane putem društvenih vrtova i urbanih poljoprivrednih inicijativa, smanjujući ugljični otisak, odnosno ispuštanje stakleničkih plinova, povezano s prijevozom hrane s udaljenih lokacija.

Na kraju, tu su i ekonomski dobici, jer zelene površine povećavaju vrijednost nekretnina i privlače tvrtke, potičući lokalna gospodarstva. Urbani parkovi i rekreacijska područja također mogu privući turiste, dodatno pridonoseći gospodarskom rastu.

Zelena infrastruktura – male, funkcionalne oaze unutar betonske džungle

Što je to zelena infrastruktura?
Zamislite ju kao način na koji priroda može pomoći gradovima da postanu održiviji i ekološki prihvatljiviji. Dakle, zelena infrastruktura podrazumijeva korištenje prirodnih rješenja, poput kišnih vrtova i propusnih pločnika, kako bi naši gradovi bili zeleniji, čišći i bolji za okoliš i sve koji u njima žive.

Kišni vrtovi smanjuju i rizik od poplava i erozija u urbanim područjima, umanjujući preopterećenje lokalnih vodotokova tijekom jakih kiša. Funkcioniraju tako da upijaju i filtriraju oborinske vode. To je plitko, udubljeno područje u krajoliku, obično zasađeno izvornom ili prilagođenom vegetacijom koja može izdržati povremene poplave i sušu. Dizajn i smještaj kišnih vrtova omogućuje prikupljanje kišnice s krovova, prilaza i drugih nepropusnih površina, promičući prirodnu infiltraciju i filtraciju vode.

Kišni vrtovi funkcioniraju na sljedeći način;
Umjesto da dopuste da voda teče izravno u oborinske odvode i potencijalno preplavi kanalizacijske sustave, kišni vrtovi djeluju kao privremeno skladište za višak vode.

Tlo polako opija oborinsku vodu i djeluje kao prirodni filter, uklanjajući zagađivače i kontaminante iz vode, kao što su sedimenti, hranjive tvari, teški metali i ostaci nafte. Tlo zatim dalje upija tu filtriranu vodu, dopuštajući obnovu rezerve podzemne vode.

Ovaj proces dakle štiti kvalitetu vode, filtrirajući je prije nego što dospije u rijeke, jezera i potoke. To pomaže u zaštiti vodenih staništa i cjelokupnog zdravlja lokalnih ekosustava.

Izbor biljaka u kišnim vrtovima je bitan. Autohtone biljke i vegetacija s dubokim korijenskim sustavom obično se preferiraju jer olakšavaju apsorpciju vode i osiguravaju dodatnu filtraciju. Autohtone biljke privlače i oprašivače pa je sustav samoodrživ. Poboljšava se bioraznolikost jer kišni vrtovi su stanište za biljke i životinje. Sve to povećava cjelokupnu estetsku privlačnost kišnog vrta, a time i ekonomsku dobit.

Uključivanjem lokalne zajednice u dizajn i stvaranje kišnih vrtova, potiče se održiva praksa, osjećaj vlasništva i ekološka svijest.

VIDEO: Kako izgraditi svoj kišni vrt

Propusni kolnici funkcioniraju slično kišnim vrtovima. Za razliku od tradicionalnih nepropusnih površina poput betona i asfalta, propusni kolnici dizajnirani su tako da propuštaju kišnicu u tlo ispod njih ili sustave odvodnje. To pomaže u smanjenju lokvi i osigurava vraćanje vode u tlo, održavajući naše tlo zdravim i potičući obnavljanje podzemne vode.

Propusni kolnici također pomažu u smanjenju „efekta toplinskog otoka“, jer smanjuju zadržavanje topline na svojoj površini.

Takvi kolnici mogu izgledati kao isprepleteni blokovi ili cigle s razmacima između njih koji omogućuju prolaz vode. Za njihovu izradu, mogu se koristiti i posebne vrste poroznog betona ili pak propusnog asfalta. Dizajnirani su da budu izdržljivi i mogu izdržati gust promet.

VIDEO: Kako funkcioniraju propusni kolnici

Pametna sadnja drveća i uključivanje lokalne zajednice

Pametno i promišljeno sađenje drveća, posebno s obzirom na klimatske promjene i jake oluje s neobično jakim i razornim vjetrovima, ključno je za stvaranje otpornih i sigurnih urbanih krajolika.

Potrebno je odabrati vrste drveća koje su dobro prilagođene lokalnoj klimi i uvjetima tla. Domaće drveće ili lokalno prilagođene vrste često su otpornije i razvile su se kako bi izdržale prirodne vremenske uvjete u regiji, uključujući jake vjetrove.

Drveće bi trebalo biti posađeno s adekvatnim razmakom, ne preblizu, kako bi se razvio korijenski sustav i krošnje bez natjecanja za resurse, smanjujući rizik od čupanja korijena tijekom oluja. Drveće na osami, visokog debla i bez okolnog nižeg raslinja također je meta za orkanski vjetar i munje.

Naravno, važno je redovito orezivati i održavati stabla, kako bi se uklonile mrtve i slabe grane, i kako bi se smanjivanjem gustoće krošnje omogućio lakši prolaz vjetra. Pogotovo je bitno redovito provjeravati zdravlje drveća oko prometnica, u dvorištima škola i slično.

Novoposađena i slabija stabla trebaju biti osigurana žicama za privremenu potporu dok se korijenski sustav stabla ne uspostavi. Ljeti je važno redovito zalijevati mlado drveće, kako bi se korijen što bolje raširio. Tu može pomoći i lokalna zajednica!

Oko zone korijena treba izbjegavati pretjerano iskopavanje ili građevinske aktivnosti jer zbijeno tlo može oslabiti korijenje i povećati rizik od čupanja korijena tijekom oluja.

Oko ranjivih područja kao što su kuće, zgrade i ceste dobro je posaditi vjetrozaštitne pojaseve i zaštitne pojaseve od gustog drveća. Ove zaštitne barijere mogu pomoći u smanjenju utjecaja jakih vjetrova na strukture i drugo drveće.

Razvijene zajednice investiraju u sustave ranog upozoravanja za praćenje vremenskih uvjeta i upozoravanje stanovnika i vlasti o nadolazećim olujama. To daje vremena za poduzimanje mjera opreza.

Također, takve zajednice ulažu u javno obrazovanje i potiču ljude da prijave bilo kakvu zabrinutost u vezi sa zdravljem ili stabilnošću stabla.

Uključenost zajednice može biti velik pokretač pozitivnih promjena vezanih uz ekologiju. Inicijative za sadnju i održavanje drveća potiču osjećaj vlasništva i odgovornosti za dobrobit zelenih urbanih površina, podižu razinu općeg i mentalnog zdravlja, stvaraju pozitivno ozračje, pa i smanjuju javne troškove.

Provedbom ovih mjera i uključivanjem promišljenih praksi sadnje drveća, možemo poboljšati otpornost naših urbanih zelenih površina, smanjujući rizik od pada stabala tijekom jakih oluja i čuvajući ljudske živote i imovinu.

Gradovi poznati po razvijenim zelenim inicijativama

1. Kopenhagen, Danska

Kopenhagen je predvodnik u održivom urbanom planiranju i zelenoj arhitekturi. Grad ima razgranatu mrežu biciklističkih staza, parkova i zelenih površina. Poznati park "Superkilen" inovativan je urbani prostor koji je zelenu održivu arhitekturu spojio sa uključivanjem zajednice i umjetničkim izražavanjem.

Slavi multikulturalizam uključivanjem elemenata iz raznih zemalja. Dizajn parka uključuje predmete, biljke i umjetnička djela više od 60 različitih nacionalnosti, stvarajući jedinstven i inkluzivan urbani prostor.

Prihvaćanjem ovih elemenata, park pokazuje kako zelena arhitektura može ići dalje od tradicionalnih zelenih površina i stvoriti živahna, inkluzivna i društveno angažirana urbana okruženja.

2. Singapur

Singapur se transformirao u "Grad u vrtu" s bujnim zelenilom uklopljenim u njegov urbani krajolik. Gardens by the Bay, sa svojim legendarnim Supertrees, predstavlja spoj prirode i tehnologije, dok uzdignuti Sky Park u Marina Bay Sands objedinjuje zelene površine i pruža panoramski pogled na grad.

3. Portland, Oregon, SAD

Portland je poznat po predanosti održivosti i zelenoj infrastrukturi. Grad ima snažnu mrežu biciklističkih staza i pješačkih ulica. Program Green Streets uključuje značajke upravljanja oborinskim vodama i kišne vrtove duž prometnica.

4. Freiburg, Njemačka

Freiburg je pionir u održivom urbanom planiranju i zelenoj arhitekturi. Grad promiče ekološki prihvatljiv prijevoz, solarnu energiju i dizajn zelenih zgrada. Okrug Vauban izvrstan je primjer održivog urbanog razvoja sa zonama bez automobila i energetski učinkovitim stanovima.

5. Vancouver, Kanada

Vancouver je poznat po svom naglasku na zelenim površinama i urbanom planiranju koje daje prednost prirodi. Grad se može pohvaliti brojnim parkovima, kao što je Stanley Park, i fokusiran je na održivu arhitekturu - zgradama sa zelenim krovovima i LEED certifikatom, koji se dodjeljuje građevinama koji pokazuju visoku razinu održivosti, energetske učinkovitosti i odgovornosti prema okolišu.

6. Malmo, Švedska

Malmo je poznat po svom inovativnom održivom razvoju. Imaju zelene krovove, sustave za prikupljanje kišnice i energetski učinkovite zgrade dizajnirane za smanjenje utjecaja na okoliš.

7. Melbourne, Australija

Melbourne je snažno posvećen urbanim zelenim površinama i održivosti. Žele posaditi više drveća sa širokim krošnjama kako bi rashladili grad, očistili zrak i smanjili poplave. Također im je cilj stvoriti zelene koridore za povezivanje parkova i staništa za divlje životinje. Federation Square istaknuti je javni prostor koji objedinjuje zelenu arhitekturu i održivi dizajn.

8. Curitiba, Brazil

Curitiba je hvaljena zbog svog održivog urbanog planiranja i zelenih inicijativa. Opsežni gradski sustav javnog prijevoza, zeleni parkovi i ulice pogodne za pješake daju prednost dobrobiti stanovnika i očuvanju okoliša. Posebni autobusi s ekskluzivnim trakama mogu izbjeći gust promet i brzo prevesti ljude po gradu, ekološki su jako prihvatljivi, voze na čisto gorivo i emitiraju mnogo manje zagađenja.

9. Tokio, Japan

Tokio je model za balansiranje urbanog razvoja sa zelenim površinama. Gradski vrtovi, kao što su Shinjuku Gyoen i Ueno Park, nude miran bijeg od užurbanog urbanog okruženja, naglašavajući važnost očuvanja prirode u gradu.

10. Bogota, Kolumbija

Bogota je poznata po svojim inovativnim projektima urbane zelene infrastrukture, uključujući program Ciclovía, koji privremeno zatvara ulice za automobile, omogućujući stanovnicima da uživaju u biciklističkim i pješačkim aktivnostima.

Ovi gradovi pokazuju da su održivo planiranje i zelena arhitektura bitne komponente stvaranja životnih, ekološki prihvatljivih urbanih sredina. Njihove inicijative služe kao inspiracija drugim gradovima da daju prednost zelenoj infrastrukturi i stvore skladan odnos između urbanog razvoja i prirode.

Nerijetko su manji gradovi i bolji primjeri zelenih inicijativa od velikih urbanih središta. Je li Vaš grad primjer dobre prakse u stvaranju ekološki održive sredine?

Komentari

(11):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu. Također se ne dozvoljavaju komentari koji na bilo koji način uznemiravaju druge korisnike, služe u svrhu propagande ili promicanja neutemeljenih tvrdnji. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja mogućnosti komentiranja bez najave i bez objašnjenja.
Sortiranje: | Grupiraj odgovore: | Prikaz:
  1. +2
    Mr. No
    pozitivna ocjena
    14:34 | 26.07.2023.
    Sombor, Srbija.
    Prikaži cijeli komentar
  2. +7
    zlatan
    pozitivna ocjena
    16:41 | 22.07.2023.
    Šta je to zeleni grad? Po meni, onaj koji ima parkove i zelenilo. Eto Kijev, glavni grad Ukrajine, grad je zelenila, parkova i šuma. Ostavština sovjetske epohe. Od svih gradova na Svijetu, koji imaju 10 i više milijuna stanovnika, najviše zelenila prema broju stanovnika ima Moskva. Ostavština sovjetske epohe. Iako se količina zelenila i u Moskvi i spomenutom Kijevu, u ovoj postsovjetskoj kapitalističkoj epohi smanjila. Dakako, u pitanju je kapitalistička i poduzetnička pohlepa. U članku se spominje Tokyo. Hm, ta megaurbana zona je nepregledni beton, sa minornom površinom pod zelenilom. Tko ne vjeruje neka ode na Google earth, i malo bolje pogleda satelitske snimke.
    Prikaži cijeli komentar
  3. +9
    Akajtijaznam
    pozitivna ocjena
    13:27 | 22.07.2023.
    Dugo pratim ovaj portal(s prekidima). Još iz davnine kad je bio đabe:). Bilo bi lijepo da imate više ovakvih članaka. Kao nekad... A ne samo rat.
    Naš Zagreb muku muči s problemima iz 20. stoljeća. Nekad iz 19. Ta moderna gradnja je za nas SF.
    Prikaži cijeli komentar
  4. +3
    rayden
    pozitivna ocjena
    05:14 | 22.07.2023.
    Sjetio se kako je svojedobno Grad Zagreb kaznjavao ljude koji su sadili cvijece na javnim povrsinama... i nasao ga... ne znam jel takva praksa jos uvijek na snazi...
    dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zasadili-mini-vrt-u-centru-za...
    Prikaži cijeli komentar
  5. +1
    tromajka
    pozitivna ocjena
    03:00 | 22.07.2023.
    @KONTRA 85
    Je li realno da su insekti problem?
    Prikaži cijeli komentar
    Reakcije na komentar: 1
    +2
    KONTRA 85
    pozitivna ocjena
    18:27 | 22.07.2023.
    @tromajka
    Nisu ako ih se redovito tretira,a ako to izostane lako se širi centar grada pretvori u Kopački rit! Osijek ima ogromnih problema radi komaraca!Pitanje je i osa,stršljena,pcela,kasnije i srna,veprova(apropo vrtova za uzgoj hrane)...
    Prikaži cijeli komentar
  6. +8
    Davor 4.0
    pozitivna ocjena
    01:13 | 22.07.2023.
    of topic ali vezano za prirodu ili bolje svemir
    bezos gradi postaju za izgradnju satelita planira isto kao i musk lansirati u svemir preko 3000 satelita,
    pitanje ako netko zna nesto o tome,
    zasto privatne firme imaju pravo zagaditi nebo sa tolikim satelitima, kao i tko im daje pravo da pruzaju internet ,direktno ljudima drugih drzava i kontinenata, bez ikakvog posrednistva lokalnih vlasti drugih drzava,
    proizlazi da oni smatraju i svemir privatnom prcijom, samo zato jer imaju novaca ,
    to nikako nije ok, bar po meni
    Prikaži cijeli komentar
  7. +13
    Kalnichan
    pozitivna ocjena
    22:28 | 21.07.2023.
    zeleno znači prije svega ne uništavati šume i ostala prirodna staništa, močvare i sl., sav biljni i životinjski svijet koji ide s tim, ovo sve drugo je ok, ali sekundarno.
    Inače, objavljen je podatak, iz SNP.a vladajuće stranke, da je u Škotskoj radi podizanja vjetroelektrana do sad srušeno 16 milijuna stabala. To je samo Škotskla, a mogu si misliti za npr. Australiju...Evo, u najveću prijetnju za prirodu ja stavljam i ove manijakalne 'obnovljivce', namjeravaju od zemlje napraviti pustinju.
    Prikaži cijeli komentar
    Reakcije na komentar: 1
    +4
    zlatan
    pozitivna ocjena
    16:45 | 22.07.2023.
    @Kalnichan
    Ali ima i primjera sadnje šuma. Indija sadi zeleni zid od Rađasthana do Himalaje. I Kina isto sadi zeleni zid prema sjeveru i zapadu, a tek afrički zeleni zid od Atlantika, kroz zemlje Sahela, pa do Etopije.
    Prikaži cijeli komentar
  8. +10
    KONTRA 85
    pozitivna ocjena
    21:09 | 21.07.2023.
    Sve je to lijepo zamišljeno,no sve ovisi o temeljnoj strukturi zemlje,nadmorskoj visini i klimi općenito! Dalje imamo problem insekata,koji uopće nije zanemariv.Lijepa zelena lisna masa je moljcima,stjenicama ili lisnim ušima poput rajskog vrta!Vapnenačka tla upijaju višak vode kao od šale,dok je na kontinentu glina i kao takva teško propusna(nadmorska visina i melioracija mogu rješiti problem).Nije mi to fah, ali dosta znam o tome.Prvo prirodni uvjeti,tek onda u takve zahvate...
    Prikaži cijeli komentar
    Reakcije na komentar: 1
    +2
    Korisnik_20306
    pozitivna ocjena
    01:18 | 7.08.2023.
    @KONTRA 85
    pa to i pise u clanku, da se kao prvo i osnovno vodi racuna o lokalnim uvjetima.
    To kaj velis za vapnenacka tla da propustaju vodu a glinaste ne u svakom slucaju stoji ali u urbanim uvjetima to u principu ne igra nikakvu ulogu jer tlo u gradu pravilu ne postoji, postoji beton i asfalt koji su nepropusni.
    Tako naprimjer u Rijeci, koja je sagradjena na poroznom vapnencu pri obilnim kisama nastaju prave bujice po ulicama jer odvodni kanali budu preoptereceni kolicinom vode. Sto tu vrijedi sto je ispod asfalta i betona vapnenac?
    Velika vecina insekata ne predstavlja nikavu smetnju za ljude, manji broj insekata predstavlja smetnju a jako mali broj vrsta prestavlja prijetnju za ljude. Parkovi i divlje zelene povrsine postoje po gradovima oduvijek pa se ne odvijaju neke dramaticne invazije buba svabi na uspanicene gradjane. Uostalom, zelene oaze su utociste i za ptice koje takodjer suzbijaju populacije kukaca.
    S recenicom "Prvo prirodni uvijeti, tek onda u takve zahvate" bi se svakako mogao sloziti, ali u ovdje je rijec prvenstveno o urbanim okolisima, tj gradovima, a grad nije prirodna nego ljudska tvorevina koja je nastala kroz nekakav proces razvijanja i cesto sam nacin na koji su pojedini gradovi izgradjeni izaziva probleme o kojima se pise po clanku.
    Npr. nema posadjenih stabala na ulici i zato je ljeti nesnosljivo toplo dok bi drvored snizio temperaturu na ulici za sigurnih 5 do 10 ° C. itd
    Prikaži cijeli komentar
  9. +20
    Bojke
    pozitivna ocjena
    20:42 | 21.07.2023.
    Članak je i više nwgo zanimljiv i poučan. Poželjno je više članaka za ovakve teme.
    Prikaži cijeli komentar
  10. +18
    Safir
    pozitivna ocjena
    20:36 | 21.07.2023.
    Dosta zanjimljiv članak.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.