Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Kultura

Knjiga pretvorena u film: primjeri kultnih klasika The Shining i Dune

FOTO: YouTube
PIŠE: Objavljeno: 8

Sigurno ste bar jednom razmišljali kako to da su neki filmovi temeljeni na književnim djelima ispali toliko različiti od vaše vizije dok ste čitali knjigu. Možda ste se čak i razočarali.

Adaptacija književnog djela u film je proces koji može biti izazovan jer film i književno djelo su različiti mediji s različitim načinima prenošenja priče. Važno je razumjeti da neće svi elementi književnog djela moći biti uključeni u film, što može uključivati izostavljanje nekih dijelova priče ili likova, promjene u kronologiji, te čak i promjene u karakterima.

Jedan od izazova adaptacije u film je prijenos unutarnjih misli i osjećaja likova koji se u knjizi opisuju kroz pisanu riječ. Čitatelj stvara osobne vizualne slike u svom umu i zapravo je puno više u svom svijetu nego kada gleda film.

Film koristi vizualne i zvučne elemente kako bi prenio emocije likova i stvorio atmosferu, ali to nije uvijek dovoljno za prijenos složenih emocija. Književna djela često koriste priču u priči ili unutarnje monologe, što filmovi ne mogu lako prenijeti.

Osim toga, filmovi su ograničeni vremenom trajanja, obično između 90 i 180 minuta, dok knjige ne moraju biti ograničene vremenom, što im daje više prostora za razvijanje složenijih zapleta i likova.

Sve ove karakteristike treba uzeti u obzir pri adaptaciji knjige u film. Uspjeh adaptacije ovisi o tome kako se priča prilagodila novom mediju i je li uspjela prenijeti suštinu originalnog djela.
Scenaristi, producenti i redatelji nastoje uspješno pretočiti fiktivni ili činjenični materijal u film, pri čemu se neki od izvornih materijala po svojoj prirodi poprilično opiru prilagodbi.

Je li moguće ekranizirati Herbertovu Dinu?

Znanstveno-fantastična knjiga Dina (The Dune) je napisana 1965. godine od strane američkog autora Franka Herberta. Radi se o priznatom i nagrađivanom književnom djelu s ogromnim brojem obožavatelja diljem svijeta, kao što je primjerice Tolkienov Gospodar prstenova ili Harry Potter, autorice J. K. Rowling.

Jedan od razloga zbog kojih je "Dinu" teško prenijeti na filmsko platno je kompleksnost same priče i veliki broj likova, mjesta i kultura koje knjiga predstavlja. Također, vizualizacija čudesnih bića, tehnologije i krajolika iz knjige predstavlja izazov za filmsku produkciju.

Kako bi se priča uspješno prenijela na filmsko platno, potrebno je vješto prilagoditi književni materijal filmskom jeziku, a ujedno zadržati bitne elemente priče i njezinu kompleksnost.
Prva adaptacija je bila film redatelja Davida Lyncha iz 1984. godine, koji je izazvao podijeljene reakcije publike i kritičara i svakako je bila financijski fijasko.

Lynch je dobio priliku režirati svoju verziju filma "Dina" nakon što je impresionirao producente svojim radom na filmu "Elephant Man". Međutim, nametnuta su mu kreativna, financijska i vremenska ograničenja, što je rezultiralo time da je morao napraviti mnoge kompromise i odustati od nekih ideja koje je smatrao bitnima za svoju verziju filma.

Bilo je to duboko razočaranje za redatelja. Film The Dune na kraju je post-produciran bez Lynchove kontrole, a nove scene su snimljene sa zamjenskim redateljem te je trajao kraće. Lynch se filma odrekao. Krajnji rezultat uglavnom se nije svidio fanovima knjige, a oni koji je nisu čitali već su samo gledali film, govorili su da je teško pratiti radnju.

Lyncheva verzija filma "Dina" dakle nikad nije realizirana, a sam je kasnije izjavio da su ga iskustva koja je stekao radeći na tom projektu naučila važnoj lekciji o kreativnoj slobodi i nužnosti kontroliranja procesa rada na filmu. To je kasnije utjecalo na njegov rad i omogućilo mu da zadrži veću kreativnu kontrolu nad svojim budućim filmovima koji su itekako postigli kultne statuse.

Drugi pokušaj adaptacije Herbertove Dine bio je onaj osebujnog redatelja Alejandra Jodorowskog, koji je planirao snimiti film 1970-ih godina. Međutim, projekt je propao zbog financijskih problema i prevelikih ambicija Jodorowskog, koji je želio napraviti film koji bi premašio granice znanstvene fantastike.

Nakon toga, nekoliko drugih redatelja i studija pokušalo je adaptirati ovu složenu knjigu, ali su se svi projekti odbijeni zbog financijskih problema ili kreativnih razlika između redatelja i studija.

Konačno, 2021. godine je stigla nova adaptacija "Dine", ovaj put u režiji Denisa Villeneuvea. Riječ je zapravo o prvom od dva planirana nastavka. Planirano je da će se drugi dio filma pojaviti u kinima u listopadu 2023. godine.

VIDEO: Dune: Part Two | službena najava filma

Taj prvi dio predstavlja prvu polovicu prvog dijela knjige i primio je uglavnom pozitivne kritike, ali se još uvijek raspravlja o tome je li uspio uhvatiti sve nijanse i složenost knjige, pa čak i je li kreativnost na nivou. Mnogo je detalja i ideja izostavljeno.

Svakako, adaptacija i dalje predstavlja izazov za filmaše i pitanje je hoće li ikada postojati savršena adaptacija ove kultne knjige.

Benefiti od ekranizacije književnih djela

Unatoč izazovima, adaptacija književnog djela u film može biti uspješna i donijeti mnoge koristi. To može pomoći širenju publike i povećati popularnost književnog djela.

Filmska adaptacija može unijeti nove perspektive i tumačenja književnog djela i pomoći publici da bolje razumiju priču i likove.

Na kraju, većina filmova nagrađenih Oscarom i Emmyjem bili su adaptacije romana, drama ili priča iz istinitog života.
Mnogi su se filmski teoretičari i umjetnici bavili su se, i naravno, još se bave istraživanjem novih alata, novih pristupa za brušenje umijeća pretvaranja književnog teksta u filmski scenarij, odnosno u film. Nisu u pitanju samo romani ili drame – eksperimentira se i s drugim književnim oblicima kao što su bajke, poezija, novinski članci…

Bilo da je u pitanju tek nekoliko inspirativnih rečenica ili tisuće stranica teksta, potrebno je ući u bit, strukturirati materijale, transponirati dobiveno kroz kreativni proces u nešto novo i osobno. Na ovaj način razvija se filmska umjetnost u cjelini.

The Shining – priča o sukobu između redatelja i pisca

Kultni film "The Shining" iz 1980. godine redatelja Stanleya Kubricka, adaptacija je istoimene knjige Stephena Kinga iz 1977. godine. Priča prati pisca Jacka koji se prijavljuje za posao pazitelja u izoliranom planinskom hotelu van turističke sezone, a zatim polako gubi razum dok boravi tamo s obitelji.

Kubrick je napravio neke promjene u filmu u odnosu na knjigu, poput promjene nekih ključnih scena i likova, što je izazvalo nezadovoljstvo Kinga i sukob dva titana.

Kingu se primjerice nije svidio Jack Nickolson u filmu, smatrajući da njegove prethodne uloge neobuzdanih likova navode gledatelje da prebrzo shvate ludilo glavnog lika, što uništava neizvjesnost. U knjizi, taj je lik zapravo simpatičniji i bolji čovjek koji se bori sa svojim demonima, a King tako nije doživljavao Nickolsona u filmu. Manje je poznato da je Kingov roman zapravo poluautobiografski, o njegovoj borbi s paklom alkoholizma, što mu je mijenjalo osobnost.

Lik supruge Wendy također je drugačiji u knjizi – ona je snažnija i razumnija, dok je u filmu njezino ponašanje potpuno ranjivo, djetinje. Lik Wendy u filmu čak je nadrastao svoje proporcije, s obzirom da je glumica Shelley Duvall prošla kroz psihički teško iskustvo tijekom snimanja filma, zbog Kubrickovih metoda rada s glumcima i njegove opsesivne režije. Imao je svoje ideje od kojih nije odstupao.

Uglavnom, Kubrick je ignorirao Kingove zahtjeve za pisanje scenarija, te ga je napisao osobno, u suradnji s Diane Johnson. Ogorčeni King je naposlijetku je 1997. godine napravio TV-miniseriju "The Shining" u suradnji s režiserom Mickom Garrisom, koja je bila bliža originalnoj knjizi – ali niti približno tako uspješna kao kultni klasik horora, The Shining (Isijavanje). Ipak, serija također ima svoje obožavatelje.

King na kraju priznaje da su neke scene iz Kubrickova filma vrlo dojmljive, no po njemu, supstanca nije pogođena. Zato ga je usporedio sa prekrasnim automobilom - ali bez motora.

VIDEO: The Shining (1980/1997) - usporedba

Riječi slavnih filmaša umjesto zaključka

"Film može biti uspješan ne samo ako je vjeran književnom djelu, već i ako je vjerno prenio njegovu atmosferu, ideju i emociju." - Stanley Kubrick

"Svaka dobra adaptacija mora imati vlastiti život i osobnost, a ne samo slijepo slijediti književno djelo. Ona mora biti vjerna duhu knjige, a ne samo njezinom sadržaju." - David Fincher

"Adaptacija književnog djela u film je kao prevođenje s jednog jezika na drugi - nešto će se izgubiti u prijevodu, ali cilj je prenijeti značenje i osjećaje." - Ang Lee

Možete li usporediti knjigu koju ste pročitali s njenom ekranizacijom?
Koja adaptacija Vas je ugodno iznenadila, možda čak i poboljšala izvorni materijal?
Je li Vas neki film privukao knjizi?

Komentari

(8):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu. Također se ne dozvoljavaju komentari koji na bilo koji način uznemiravaju druge korisnike, služe u svrhu propagande ili promicanja neutemeljenih tvrdnji. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja mogućnosti komentiranja bez najave i bez objašnjenja.
Sortiranje: | Grupiraj odgovore: | Prikaz:
  1. +9
    SHOSH
    pozitivna ocjena
    07:48 | 6.05.2023.
    Za Gospodara prstenova postoje dvije verzije, za kino dvorane i tzv produžena. Osobno, produžena mi je daleko bolja. Na kraju s produženom su bili neki pravni problemi. Gledao sam je na video kazeti, mnogo kasnije sam nabavio digitalni zapis. To nam govori kako su pritisci na režisera ogromni.
    Možemo raspravljati i o prijevodima. U Jugoslaviji je objavljen prijevod Gospodara prstenova na srpskohrvatskom tj srpskom jeziku, a u Hrvatskoj, nakon raspada Jugoslavije, na hrvatskom.
    Prvi prijevod je, po meni, bio predivan, a drugi je, po meni, pazio da se razlikuje od prvoga,pa je izgubio lirsku dušu.
    Što se tiče Hobita, filmovi su me doslovno razočarali. Hobit je mala knjiga, ne može se razvlačiti u ep kao što je Gospodar prstenova.
    Evo našao na webu da ima i novijih prijevoda.
    Evo i da spomenem Marka Milišića prvog prevoditelja Hobita u Jugoslaviji
    Za Gospodara prstenova postoje dvije verzije, za kino dvorane i tzv produžena. Osobno, produžena mi je daleko bolja. Na kraju s produženom su bili neki pravni problemi. Gledao sam je na video kazeti, mnogo kasnije sam nabavio digitalni zapis. To nam govori kako su pritisci na režisera ogromni.
    Možemo raspravljati i o prijevodima. U Jugoslaviji je objavljen prijevod Gospodara prstenova na srpskohrvatskom tj srpskom jeziku, a u Hrvatskoj, nakon raspada Jugoslavije, na hrvatskom.
    Prvi prijevod je, po meni, bio predivan, a drugi je, po meni, pazio da se razlikuje od prvoga,pa je izgubio lirsku dušu.
    Što se tiče Hobita, filmovi su me doslovno razočarali. Hobit je mala knjiga, ne može se razvlačiti u Gospodara prstenova.
    Za Gospodara prstenova postoje dvije verzije, za kino dvorane i tzv produžena. Osobno, produžena mi je daleko bolja. Na kraju s produženom su bili neki pravni problemi. Gledao sam je na video kazeti, mnogo kasnije sam nabavio digitalni zapis. To nam govori kako su pritisci na režisera ogromni.
    Možemo raspravljati i o prijevodima. U Jugoslaviji je objavljen prijevod Gospodara prstenova na srpskohrvatskom tj srpskom jeziku, a u Hrvatskoj, nakon raspada Jugoslavije, na hrvatskom.
    Prvi prijevod je, po meni, bio predivan, a drugi je, po meni, pazio da se razlikuje od prvoga,pa je izgubio lirsku dušu.
    Što se tiče Hobita, filmovi su me doslovno razočarali. Hobit je mala knjiga, ne može se razvlačiti u Gospodara prstenova.
    I dok ginu ljudi u Ukrajini da spomenem i tužnu sudbinu Marka Milišića prvog prevoditelja Hobita u Jugoslaviji
    m.facebook.com/preslicavanje/photos/a.278335932219690/444...
    Prikaži cijeli komentar
    Reakcije na komentar: 1
    +5
    SHOSH
    pozitivna ocjena
    07:51 | 6.05.2023.
    @SHOSH
    Oprostite nešto sam zeznuo pa sam prekopirao svoj tekst uz dodani link.
    Prikaži cijeli komentar
  2. +10
    Korisnik19538
    pozitivna ocjena
    02:37 | 6.05.2023.
    I jos jedna stvar, motiv cijele sage je jedno: As Herbert said- Dune was a lesson to ensure that charismatic leaders came with warning labels.
    Prikaži cijeli komentar
  3. +15
    Korisnik19538
    pozitivna ocjena
    01:36 | 6.05.2023.
    Veliki sam fan serijala Dune i bio sam presretan kad sam saznao da ce Denis Villeneuve bit redatelj filma (2021) jer sam takoder njegov velik fan. Rec cu vam par factova. Znaci Denis Villeneuve je izjavio da sve filmove koje je dosad radio (blade runner, arrival, sicario) su mu zapravo samo bili probe kako bi mogao napraviti Dinu jer je takoder ogroman fan Dine otkad ju je procitao sa 15ak godina. Vec tada su on i prijatelj crtali scene iz knjige. Znaci snimanje Dine mu je doslovno životni san. Jos jedan fact. Veliki skadatelj Hans Zimmer (kojeg zovu Beethovenom modernog doba, skladao muziku za Gladiator, Inception, interstellar, inception, kralj lavova, top gun, serijal vitez tame christopher nolana, da vinciev kod, pearl harbor, pirati s kariba i pad crnog jastreba, znaci velikan) je takoder veliki fan serijala Dine i odbio je svog dugogodisnjeg prijatelja i partnera Christophera Nolana za skadanje muzike za film Tenet kako bi skladao muziku za Dinu. Zbog toga je otisao u pustinju u Americi i tamo zivio mjesec dana kako bi slusao zvukove pustinje i dobio inspiraciju za skladanje muzike (za što je dobio Oscara), uz to je takoder doslovno izmislio novi instrument za muziku jer je htio nesto out of this world. Kaze da nije pogledao Dinu od Flyncha jer nije htjeo poremetiti svoju viziju knjige i muziku koju je vec tada kad ju je procitao kao mlad imao u glavi. Toliko je bio inspiriran da je nastavio snimati muziku nakon sto je bilo gotovo snimanje prvog filma i snimio vise albuma (preporucujem poslusati). Vecina kritika sto se tice filma su pozitivne i ja sam odusevljen filmom kao fan. Da, neke stvari su izostavljene i promijenjene ali drugacije nije moglo biti. Na jednom portalu su dobro napisali i to potpisujem, film (2021) mozda nije 100 posto sto smo zamisljali (jer jednostavno tu knjigu je nemoguce staviti na platno) ali je film tocno ono sto je knjiga zasluzila. Znaci film je remek dijelo vrijedno knjige i tu sva rasprava zavrsava. Tko god je film pogledo u kinu, a pogotovo u IMAXU se moze sloziti da je film fukin remek dijelo od kinematografije pa do muzike (film je osvojio 7 oskara). Denis je doslovno cilo svoje vrijeme sa setu proveo sa knjigom u ruci i ostao je privrzen maksimalno knjizi. Izbacio je CGI maksimalno (ornitropteri, gradevine i sve su doslovno prave velicine tj nisu niti makete). A sad cu vam kopirati jedan komentar sa trailera Dune 2 : What Denis Villeneuve is doing right now is nothing short of saving movies. From story to shots to sound and at this scope and scale, no one is doing what Denis is doing right now. Please protect this man. I ovo potpisujem, jer lik je genijalac. A tko nije procitao knjigu, cvrsto preporucujem, jer ovo je totalno drugacija vrsta sci-fi nego sto zamisljate. Ovdje se radi o ljudskoj civilizaciji 10 tisuca godina nakon danasnjeg vremena ali u svijetu gdje izvanzemaljci ne postoje. Knjiga opisuje razvijanje civilizacije, sociologije i religije ljudske civiliziacije kroz tih 10k godina na izoliranim planetima. I opisuje manipulaciju drustvima uz pomoc religije i ostalih stvari. Tema idealna za ovi portal. Neke knjige su kronoloski udaljene jedne od drugih po par tisuca godina samo kako bi opisali promjenu kulture, religije i sociologije u tom razmaku vremena. Za kraj vam pruzam trailer za drugi dio filma koji je izasao ima par dana (tko mi ne vjerujecna gore napisano neka procita komentare ispod videa: youtu.be/Way9Dexny3w
    Prikaži cijeli komentar
  4. +8
    Genije iz Kenije
    pozitivna ocjena
    23:37 | 5.05.2023.
    Najveće razočaranje od adaptacije mi je definitivno Kontakt iz 1997. Ako je netko pogladao film a nije pročitao tu predivnu knjigu Carla Sagana, molim ga da je pročita!
    Prikaži cijeli komentar
  5. +14
    Bojke
    pozitivna ocjena
    22:56 | 5.05.2023.
    Pročitao svih 6 knjiga iz serijala "Dina"
    -Dina
    -Mesija Dine
    -Djeca Dine
    -Bog vladar Dine
    -Heretici Dine
    -Kuća Dine
    Knjige su odlične, oaim možda 4.koja ima dosadnih dijelova ali ih se mora pročitatinzbog šireg konteksta.
    Pogledao filam iz 1984.g. pogledao i seriju iz 2000., pogledao i film iz 2021.g.
    Sve u svemu zanimljiva priča i radnja, odličan serijal. Poslije Gospodara prstenova/Hobbita i Pjesme leda i vatre, meni osobno najdraži serijal.
    Prikaži cijeli komentar
    Reakcije na komentar: 1
    +5
    Ivan D.
    pozitivna ocjena
    09:53 | 6.05.2023.
    @Bojke
    Postoji i ekranizacija "Djece Dine" iz 2003.,također mini serija sa istim glumcima kao ona iz 2000.
    Slažem se sa svime osim sa Hobbitom, smatram da su tu trilogiju previše isforsirali, knjiga puno bolja po mojem mišljenju.
    Prikaži cijeli komentar
  6. +17
    Oskar
    pozitivna ocjena
    21:37 | 5.05.2023.
    Odličan izbor književnih djela i njihovih ekranizacija. Lijepo da ste spomenuli Jodorowskog. Inače njegov film je trebao trajati 13 sati, glumili bi Orson Welles (Baron), Salvador Dali, Mick Jagger. Glazbu su trebali pisati Pink Floydi, art team je uključivao HR Gigera, dobro poznatog po designu Aliena, Chris Fossa, poznatog po ilustracijama za naslovnice sf knjiga i poznatog francuskog strip crtača Moebiusa koji je kasnije sudjelovao na izradi Petog elementa. Specijalne efekte je trebao raditi Dan O'bannon poznat po filmu Dark star, kasnije radio animacije za Star wars film. O tom propalom podhvatu postoji dokumentarac, pa ako tko želi pogledati.
    youtube.com/watch?v=I5lZgNcBL0k
    Inače u Hollywoodu čuvaju knjigu snimanja koja sadrži Moebiusove storyboarde i Gigerove skice. Tu i tamo se u nekom holivudskom "remek djelu" pojavi nešto ukradeno upravo iz te knjige. Tako se na primjer u Prometheusu pojavljuje građevina koja je trebala biti Harkonenova palača u ekranizaciji Dine koju Jodorowki nikad nije uspio završiti.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.