Veliki korak naprijed u znanosti, tehnologiji i istraživanju svemira ostvaren je danas. Europska Svemirska Agencija (European Space Agency ili ESA) odradila je zapanjujući posao koji je danas rezultirao povijesnim uspjehom.
Svemirska sonda po imenu "Rosetta" lansirana je sa Zemlje prije 10 godina, točnije 2. ožujka 2004. Vinula se tog dana u nebo na raketi "Ariane 5" s grandioznim ciljem o kojem zaista treba na trenutak promisliti kako bi ga se uistinu s ushićenjem doživjelo - proputovati 6 milijardi kilometara u 10 godina do kometa pod nazivom 67P te tamo spustiti na površnu svemirsku letjelicu, tj. robotsko vozilo, pod nazivom "Philae".
Puni naziv kometa je "Churyumov–Gerasimenko" po osobama koje su ga otkrile 1969., a to su Klim Ivanovych Churyumov i Svetlana Ivanovna Gerasimenko. Komet je dugačak oko 4 kilometra. Zapravo je riječ o jednoj velikoj planini leda koja putuje svemirom te teži oko 11 milijardi tona. Rotacija mu traje otprilike 12,4 sata, dok mu za jedan krug oko orbite treba 6,45 godine.
Zašto je istraživanje kometa toliko bitno? Odgovor je vrlo jednostavan - kometi u našem Sunčevom sustavu su, prema našem aktualnom znanju, najstarija i najprimitivnija tijela. Drugim riječima, na njima su još uvijek sačuvane spoznaje o materijalu iz kakvog je nastao ovaj naš mali dio svemira, naše planete. I dok su planete, kao naša Zemlja, prošle kroz razne kemijske transformacije, kometi su više-manje ostali kakvi su uvijek i bili. Da ni ne govorimo da se na kometima nalaze kompleksne organske molekule iz kojih je, možda, potekao i život na našoj Zemlji. Sve ovo su itekako grandiozni razlozi da se posvetimo što detaljnijem istraživanju kometa koji kruže našim Sunčevim sustavom, a sada, danas, po prvi put u ljudskoj povijesti sletjeli smo na površinu jednog od njih.
Opširnije o kometima:
Šetnja Sunčevim Sustavom: meteori, asteroidi i kometi
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
