X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:27:16
Akcija traje do 12:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Tema dana

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Analiza velikog preokreta: Rusija je invaziju počela u krizi, ali sad se transformirala u brzo adaptirajuću ratnu ekonomiju zbog koje će Ukrajina izgubiti rat, Biden izbore, a Europa će samo gledati

Situacija vezana uz Ukrajinu postaje sve napetija, naročito otkad se počelo sve otvorenije pričati o mogućnosti slanja zapadne vojske u Ukrajinu, te je sad, očekivano, tema razgovora i sve šireg spektra aktera koji nisu nužno direktno vezani uz politiku i vojsku, ali svejedno imaju društveni utjecaj. I upravo iz ovog prostora stižu stavovi koje se može nazvati "stvarnijima" od beskonačno ponavljanih tvrdnji o tome kako će Ukrajina potisnuti Rusiju samo ako bude dobila dovoljno naoružanja ili pak o tome kako se Rusija nalazi "na rubu propasti".

Drugo razilaženje Češke i Slovačke: Dijametralno suprotni stavovi oko Ukrajine razaraju odnose kojima smo se divili

Češka i Slovačka, dvije zemlje koje smo dugi niz godina doživljavali kao cjelinu, jer su i bile u sklopu Čehoslovačke, bile su nakon raspada socijalističkog bloka uzor mnogima, naročito kod nas na Balkanu gdje je "tranzicija" završila u krvi i brutalnim ratovima. U tom vremenu Češka i Slovačka djelovale su kao viša razina političke evolucije, jer svake dvije zemlje, uz neadekvatno vodstvo, sposobne su potonuti u vrtlog mržnje i terora zbog linija na karti, sitnih kulturalnih razlika i drugih besmislenih povoda za rat.

Osvrt na godišnju konferenciju kineskog ministra vanjskih poslova: Kako "snaga mira i stabilnosti" misli održati suradnju sa Zapadom dok je se aktivno potkopava? Nije li Rusija to već probala?

Kineski ministar vanjskih poslova, Wang Yi, održao je govor u sklopu Nacionalnog narodnog Kongresa te se pritom osvrnuo na trenutačno aktualne teme u kineskoj diplomaciji, naročito po pitanju odnosa sa SAD-om. Naglasio je kako SAD ima "krivu percepciju" prema Kini, nabrajajući načine na koji Washington radi protiv Kine, ali pomirljivim tonom nudeći suradnju.

Kontinent praznih skladišta: Kad bi Europa sad stvarno morala ratovati, bez američke pomoći, možda već za par sati ne bi imala s čim

Nitko to nije javno izgovorio, ali kad se pojavila snimka na kojoj visoki njemački dužnosnici raspravljaju o tome kako pomoći Ukrajincima raznijeti Krimski most, mnogima je prošlo kroz glavu kako bi ova priča mogla završiti, jednog dana, ruskom odmazdom, direktnom odmazdom protiv Njemačke, naročito kad su stigle glasne i oštre izjave Moskve u kojima se poručuje kako se "Njemačka sprema za rat". Jasno, o većem ratu u Europi govori se od trenutka kad su ruske snage prije više od dvije godine krenule u invaziju na Ukrajinu, ali u zadnje vrijeme o takvoj mogućnosti govori se više no inače.

Analiza značajnih eskalacija: Razgovori zbog kojih Moskva sad spominje "denacifikaciju Njemačke", a Ukrajinu briše s karte Europe

Rat u Ukrajini specifičan je po tome što je on stalno u fazi iščekivanja nadolazeće veće eskalacije koja može imati ozbiljne globalne posljedice. Jasno, svaki veći rat je u suštini takav, uključujući i trenutačni koji traje između Izraela i Hamasa, ali u bliskoistočnom slučaju možemo zamisliti krajnju magnitudu eskalacije, što bi vjerojatno bilo uključivanje Irana u direktan rat.

Saveznik koji nije izdržao: Poljska razmatra potpuno zatvaranje granice s Ukrajinom iako je transport preko nje neophodan za ukrajinski opstanak - ovo je veleizdaja Ukrajinaca koje će se ostaviti da ginu u ratu koji više ne mogu dobiti

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da njegova Vlada razmatra "privremeno" zatvaranje granice s Ukrajinom za robu, usred napetosti oko jeftinog ukrajinskog žita. "Razgovaramo s ukrajinskom stranom o privremenom zatvaranju granice, o općem prekidu trgovine", rekao je Tusk u komentaru koji zvuči kao da je to nešto o čemu bi Ukrajina bila voljna razgovarati.

Analiza Putinovog godišnjeg obraćanja naciji: Koji se planovi više naziru između redaka - izgradnja Euroazije ili napad na Europu?

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je održao svoj godišnji govor o stanju nacije te se pritom osvrnuo na brojne aktualne teme. Očekivano, rat u Ukrajini je ponovno u fokusu, ali dobar dio govora posvetio je i unutarnjem stanju u Rusiji naročito se fokusirajući na ekonomiju i mjere kojima država nastoji potaknuti demografsku obnovu.

Jeziva agenda kojoj se Europa mora oduprijeti ili je neće biti: Slanje trupa u Ukrajinu bio bi početak najstrašnijeg scenarija, a kontinent se počinje ubrzano pripremati na to

Bilo je samo pitanje dana kad će netko od zapadnih lidera početi predlagati slanje vojske na ukrajinski front. Ispalo je da je to francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao što smo već pisali jutros (vidi: Analiza iduće velike eskalacije - Emmanuel Macron koketira s putem bez povratka i spominje slanje trupa u Ukrajinu, ovo su planovi koji vode u totalni rat u Europi).

Do Kijeva i Odese: Tisuću kilometara širok front više ne miruje - Rusija želi osvajati, a Ukrajinu je pred veliku katastrofu doveo njihov glavni saveznik koji je odlučivao umjesto nje

Svi sudionici rata u Ukrajini, a to uključuje i aktualne borce te sve njihove saveznike, svjesni su veličine prekretnice koju predstavlja okončanje bitke za istočni grad Avdivku. Jer iako su i ukrajinski i ruski vojnici ginuli u tisućama na samoj ratnoj karti gotovo ništa se nije promijenilo još od kasnog proljeća prošle godine kad su ruske snage zauzele Bahmut.

Ubojica satelita i uzajamno osigurano ludilo u svemiru: O otkriću novog ruskog svemirskog nuklearnog oružja koje je odjednom izazvalo toliku nervozu u Washingtonu

Rat između Rusije i Ukrajine uvelike je rat između Rusije i Zapada preko posrednika, s tim da jedino Zapad ovdje koristi posrednika za ratovanje dok je Rusija ušla u ovaj sukob samoinicijativno i direktno. Ali zbog toga je jako teško reći hoće li ovaj rat ostati samo između Rusije i Ukrajine ili će se proširiti.

Analiza eskalacije izraelskog napada na Libanon: Nakon totalnog uništenja Gaze plan je odmah pokrenuti novi rat? Vraća li se na snagu zloglasna Dahiya doktrina?

Iz Izraela su tijekom današnjeg dana poručili kako pokreću intenzivne udare na južni Libanon te navode kako je to odmazda za raketne napade koji su stigli iz tog pravca. No, sudeći po magnitudi napada čini se da se ovdje radi o ozbiljnoj eskalaciji sukoba između Izraela i Libanona upravo u trenutku dok traju diplomatski pregovori s ciljem smirivanja situacija na ovom prostoru.

Povratak Vajmarskog trokuta: Europa će braniti sebe, ali samo ako baš mora

Traje poprilična debata oko toga koliko će nedavne izjave Donalda Trumpa o NATO savezu pomoći ili odmoći mu u nastojanju da osvoji ovogodišnje predsjedničke izbore i vrati se u Bijelu kuću. Podsjetimo, Trump je sugerirao da SAD neće braniti one zemlje članice NATO-a koje ne izdvajaju dovoljno na obranu (barem 2% BDP-a), a takvih je većina.

O dronovima, budućnosti ovog rata i opstanku države: Zalužni progovora i poziva nas da čitamo između redaka

Iako se danima spominjalo kako bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao uskoro otpustiti šefa ukrajinske vojske, Valerija Zalužnog, to se još nije dogodilo, a jučer je na stranicama CNN-a osvanuo tekst kojeg potpisuje upravo poznati ukrajinski general. Pod naslovom "Dizajn rata se promijenio" Zalužni iznosi svoja viđenja glede aktualnog rata te stavlja naglasak na tehnologiju ističući kako će ona biti ključna u definiranju pobjednika.

Europa ide prema prekretnici: Ekološki opsjednute elite i pobuna poljoprivrednika protiv zelene agende koja u kapitalizmu želi žrtvovati obične ljude - danas kreću traktori, sutra cijela radnička klasa

Diljem Europe ulicama se gomilaju traktori. Gnjevni poljoprivrednici su na ulicama većeg broja zemalja i ostavljaju dojam kao da su spremni ići poprilično daleko kako bi ostvarili svoje ciljeve. Dakako, tek nakon što je došlo do njihove pobune u Francuskoj su mnogi počeli pomnije obraćati pažnju jer Francuska ipak ima jedan "duh pobune" koji je izraženiji nego u ostatku Europe.

Kraj