Od termina "imperijalizam" danas mnogi zaziru, tako da puno češće slušamo o "uvođenju demokracije" i "zaštiti ljudskih prava" od strane onih kojima su konkretna ljudska prava posljednja briga na ovom svijetu, čak kada je riječ i o njihovom vlastitom stanovništvu.
Bez obzira koji "mekani" termin pronašli za ublažavanje aktualnog stanja, činjenice se više ne mogu ignorirati, kako ćemo pokušati dokazati ovim tekstom - već živimo u najvišem stadiju kapitalizma - imperijalizmu.
Imperijalizam je obilježen militarističkim uspostavljanjem ekonomskog jednoumlja čija je primarna svrha zgrtanje profita - do maksimuma. No, uz svoj militaristički karakter, svojom pojavom imperijalizam - terminalni i zadnji stadij razvoja kapitalizma - također nagovještava i kolaps cjelokupnog kapitalističkog sustava.
I bez dubljeg ulaska u problematiku, možemo li već u iznesenoj definiciji prepoznati aktualno stanje u kojem živimo? Postoji li već danas imperij koji nam direktno određuje "ekonomske, kulturološke i teritorijalne" odnose?
Možemo krenuti od najosnovnijih elemenata:
- čiji ekonomski model koristimo?
- čiju kulturu konzumiramo (glazba, film)?
- tko najviše utječe na teritorijalne odnose u našoj bližoj i daljoj regiji?
Ako je vaš odgovor na sva 3 pitanja: "SAD", samo donekle ste u pravu. SAD možda je, spletom povijesnih okolnosti, danas najveća vojna i ekonomska sila, ali "imperijalistički" svijet u kojem danas živimo izlazi izvan gabarita SAD-a i proteže se na cijeli zapadni kapitalistički sustav.
Militarizam je tek jedan od ključnih segmenata koji tvore imperijalizam u cjelini.
Ali već i u tom aspektu pronalazimo dokaz kako je imperijalizam prije svega vezan uz ekonomski model, a ne zemljopisna obilježja.
Uzmimo libijski rat od prošle godine, možda su američki zrakoplovi izvršili najveći dio napada, ali znatnu ulogu u operaciji imala je i Britanija, Francuska i druge vojske.
Pritom je važno napomenuti kako sam "imperijalizam" valja staviti u točan kontekst, pogotovo onaj ekonomski, u suprotnome dolazimo u opasnost da postanemo naivna žrtva nespretnih fraza poput "na svijetu je uvijek bilo ratova, to je normalno" - da, istina je, ljudska vrsta je često ratovala, ali i ratovi imaju svoje specifične elemente prepoznatljivosti.
Najveći sukobi u ljudskoj povijesti bili su I. i II. svjetski rat, no današnji militarizam znatno je drugačiji od tadašnjih sukoba. Svjetski ratovi 20-og stoljeća, nesumnjivo "imperijalističkog" karaktera, bili su primarno orkestrirani u svrhu podjele svijeta, drugim riječima - velike sile krenule su u odlučan boj za potpunu podjelu teritorija cijele planete i laskavu titulu najveće imperijalističke sile.
Zbog brojnih povijesnih okolnosti, u koje nećemo detaljno ulaziti, tu titulu je u konačnici zadobio SAD, a ona je pak temeljito zacementirana padom istočnog bloka krajem 80-ih godina.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
