12. siječnja biti će točno 2 godine od strašnog potresa koji je pogodio glavni grad Haitija, Port-au-Prince. U 3. najrazornijem potresu po broju žrtava u povijesti stradalo je oko 300,000 osoba, a preko 1 milijun ostali su bez krova nad glavom.
Grad je strašno razrušen, a zbog velikog broja mrtvih i opasnosti od zaraze mnogi su morali biti pokopani u masovnim grobnicama.
Nakon strašnih prizora koji su šokirali svijet, brojne države odlučile su ponuditi pomoć, uključujući i SAD.
Moglo bi se reći kako je ovo bila dobra prilika da se SAD iskupi za sve ono loše što je nanio ovoj maloj, ali ponosnoj, otočnoj državi. Naime, država Haiti je jedina bivša kolonija u kojoj su se robovi pobunili i u konačnici preuzeli vlast. Bilo je to početkom 19. stoljeća dok je zemljom gospodarila Francuska - točnije, Napoléon Bonaparte. U velikim borbama izginulo je oko 100,000 pobunjenih robova i oko 50,000 kolonizatora, ali pobjeda - povijesna i bez presedana pobjeda - je ipak izvojevana. Na Novu godinu 1.1.1804. bivši robovi, sada slobodni od tiranije, proglasili su svoju državu - ime su joj dali "Ayiti" što na autohtonom jeziku znači "dom".
Amerikanci su organizirali zemlju po svome - potpuno su preuredili obrazovni sustav, ekonomiju, a u glavnom gradu niknula je nova četvrt kojoj se lokalno stanovništvo nije smjelo ni približiti - "ulica milijunaša" zvali su je.
Nadalje, Amerikanci su povukli kopnenu granicu između Haitija i Dominikanske Republike, onako kako im je to odgovaralo - uzevši dobar dio zemlje od susjedne Dominikanske Republike. Taj potez koštat će Haićane tisuće života.
Jer, kada su se Amerikanci odlučili povući s Haitija (1934), s druge strane granice, diktator Dominikanske Republike Rafael Trujillo, naredio je vojsci da vrati teritorij. U samo 3 dana poubijano je gotovo 20,000 Haićana u tzv. "Parsley" masakru.
Amerikanci odlaze, kompanije su instalirane, a cijeli teritorij ostaje u kaosu, zvuči nevjerojatno poznato, zar ne?
Dobili su Haićani kasnije cijelu lepezu diktatora i političara koji su svi redom bili odani Washingtonu (u tu kolekciju zasad ulazi i aktualni predsjednik Michel Martelly).
Ništa SAD više ne može napraviti da se zaboravi brutalno otimanje slobode narodu Haitija. Zbog njihove okupacije i eksploatacije, Haiti je danas jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Korupcija je ogromna, a najbogatiji sloj koji čini 1% populacije, u svom vlasništvu ima preko 50% zemlje.
Ekonomiju je možda i najviše razorila Clintonova administracija koja je i postavila tadašnjeg predsjednika Aristide-a, ali pod uvjetom da se drži svih načela slobodnog tržišta koja mu Washington odredi. U tom periodu, i ono malo što je narod imao, je izgubio.
Do koje mjere se Haiti ekonomski eksploatirao pokazuje i činjenica da se Bill Clinton nedavno javno ispričao zbog provođenja navedenih ekonomskih mjera.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.