Iako je Zimski rat, odnosno sukob između SSSR-a i Finske, izbio još krajem studenog 1939., kao znatno veću eskalaciju ovog sukoba možemo uzeti Bitku kod gradića Summa (danas Soldatskoje u blizini Sankt Petersburga) - na današnji dan, 19. prosinca 1939. godine, sovjetske zračne i kopnene snage žestoko su udarile na finske položaje kod Summe. Tim povodom donosimo veliku priču o tom ratu u dva nastavka.
-------------
Finska, jednako kao i Baltičke države, dugo vremena se smatrala 'kompleksnim pitanjem' sovjetske sigurnosti. Premda su Finci imali dugotrajne i bliske odnose s nacističkom Njemačkom, Pakt Hitler-Staljin smjestio je Finsku u sovjetsku zonu interesa. Upravo je savez dva diktatora zaslužan za Sovjetsko-finski ili Zimski rat 1939.-1940. jer je sovjetsko državno vodstvo dobilo slobodne ruke za obračun sa svojim sjevernim susjedom.
Rat je kontroverzan ne samo jer se događao za vrijeme partnerstva Sovjetskog Saveza s Trećim Reichom već i zato jer je bio nespojiv s ideološkim postavkama marksizma-lenjinizma koji nije dopuštao agresivne ratove koji su sličili na ratove imperijalističkih sila već se socijalizam trebao ostvariti proleterskim revolucijama u dotičnim zemljama. Agresivno ponašanje SSSR-a u Finskoj pod vodstvom Josifa Staljina dovelo je do toga da sovjetska Rusija bude izbačena iz Lige naroda i da skoro dođe do britansko-francuske vojne intervencije.
Zimski rat je uvelike narušio rusko-finske odnose do današnjeg dana, ali i odnose sa Zapadom. Ipak, postojala su opravdanja za sovjetske razloge ulaska u rat koji su prije svega bili teritorijalno-strateškog karaktera. Finci nisu željeli popustiti i rat se dogodio. Zimski rat je bio trening rat Crvene armije za Drugi svjetski rat u koji će uskoro biti uključen SSSR.
Situacija prije rata
Još 1936. Mihail Tuhačevski, zapovjednik sovjetskog Glavnog stožera, optužio je Fince za izgradnju zračnih baza koje bi Nijemci mogli koristiti da bombardiraju Rusiju. U svom testamentu, napisanom prije njegova smaknuća u lipnju 1937., Tuhačevski je napisao da u slučaju rata s Njemačkom, Sovjetski Savez će trebati zauzeti Baltičke zemlje, ali referirao se na Finsku samo kao 'neovisno pitanje velike složenosti'. Ali već sljedeće godine predstavnik NKVD-a u Helsinkiju upozorio je finsko ministarstvo vanjskih poslova da ako Finska ne bude garantirala svoju neutralnost u slučaju bilo kakvog rata s Njemačkom, tada će SSSR napasti Finsku i Švedsku također.
Finska je imala pod kontrolom sjevernu obalu plitkog Finskog zaljeva koji se protezao do Lenjingrada (nekad i danas Sankt-Peterburga). Lenjingrad je bio bivša ruska prijestolnica, drugi najveći grad Sovjetskog Saveza, veliko industrijsko središte i najveća državna luka. Ako bi neutralnost Finske bila narušena od bilo koje zaraćene strane (Velika Britanija, Francuska, Njemačka) u novom europskom ratu koji je započeo 1. rujna 1939. i koji će prerasti u Drugi svjetski rat, Finska bi se mogla koristiti kao odskočna daska za napad na Sovjetski Savez.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
