Europska Unija planira uvesti dodatne rigorozne sankcije Bjelorusiji, kao povod je istaknuto navodno "ozbiljno kršenje ljudskih prava".
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je kako će nove sankcije biti "beskorisne", ali i najavio "žestoki odgovor" ukoliko EU nastavi s uvođenjem sankcija protiv njegove zemlje.
"Morate razumjeti kako samo privremeno toleriramo vaše prijetnje sankcijama, ali čim prijeđete "crvenu liniju" žestoko ćemo odgovoriti", rekao je danas bjeloruski predsjednik pred okupljenim ambasadorima u Minsku.
Što se tiče "žestokog odgovora", Lukašenko je zasigurno mislio na stratešku poziciju Bjelorusije preko koje se odvija znatan dio trgovine između zapada i istoka.
Podsjetimo, Bjelorusija je postala samostalna država nakon raspada SSSR-a, ali zapad je od samih početaka bio izuzetno kritičan prema Bjelorusiji. Prije svega zbog činjenice da se Lukašenko, koji je na vlasti još od 1994., žestoko usprotivio podilaženju tržišnoj ekonomiji i privatizaciji koja je poharala doslovno sve druge bivše sovjetske republike.
Aktualni grb Bjelorusije - prepoznatljiva ikonografija upućuje na plansku ekonomijuLukašenko je zaustavio taj proces u samome startu, zadržano je državno vlasništvo čime je spriječena masovna rasprodaja državne imovine.
Brojne kompanije su u privatnom vlasništvu, ali većinom u uslužnom sektoru i u domaćem vlasništvu. Sve bitne grane poput industrije i poljoprivrede i dalje kontrolira država.
Telekomunikacije, energetika i druge bitne industrije također su pod upravom države. Slično je i s medijima, što je jedna od najvećih zamjerki zapadnih sila.
Bankarski sektor strogo je reguliran i također većinski se nalazi u državnom vlasništvu.
Za razliku od striktno kapitalističkog modela kojim su krenule Rusija i druge ex-SSSR države, Lukašenko se opredijelio za "tržišni socijalizam" koji više podsjeća na jugoslavenski model iz 70-ih i 80-ih godina.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
