Meksičke haciende
Španjolski osvajači i imućniji doseljenici postaju prvi vlasnici ogromnih površina zemlje.
U ratu za neovisnost koji je trajao od 1810 - 1821. godine široke mase obespravljenih seljaka i radnika digle su se na ustanak protiv vladavine Španjolske, a u isti mah španjolskih veleposjednika s težnjom da vrate zemlju otetu starosjediocima.photoEscudo, http://www.visitmexico.com/No, promjenljive i nestabilne diktatorske vlade koje su se smjenjivale nakon stjecanja neovisnosti nisu bile spremne stati na stranu obespravljenih radnika i seljaka protiv interesa vlasnika velikih haciendi iza kojih je čvrsto stajala katolička crkva sa svom svojom moći. Ona je sama posjedovala više od polovice sve obradive zemlje i ujedno bila glavni bankar u Meksiku s prihodima većim od prihoda države.
Za vrijeme vladavine Porfirio Díaza moć vlasnika haciendi dosegla je vrhunac.
Velike su haciende obuhvaćale 56826 sela, te je u cijelom Meksiku bilo još samo 11,117 slobodnih sela, ali čak i njihovi su stanovnici bili vezani za haciende kao radnici ili zakupci, jer je 97 posto seljaka bilo bez vlastite zemlje.
Meksička hacienda toga doba bila je autarkična ekonomska zajednica kao mala autokratska država, sama za sebe.
Hacienda je bila izvor apsolutnog zakona za svoje poene, a neke od haciendi nisu po veličini zaostajele za srednjoameričkim republikama.
U sklopu prinudnih mjera protiv seljaka koji su radili na imanjima veleposjednika postojala je i kazna neposrednog ubijanja svakog tko bi pokušao napustiti zemlju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.