Prema mišljenju medija, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napravio je golem zaokret u kontroverznoj vanjskoj politici svoje zemlje, te postao puno umjerenijom snagom na događajima bogatom Bliskom istoku. Prije svega se to odnosi na popravljanje veza s Izraelom i Rusijom, ali i nagađanjima kako će se Ankara ponovno približiti Egiptu, negdašnjoj najvećoj snazi arapskog svijeta.
Turska je postigla ugovor s Izraelom o obnovi bilateralnih odnosa u tajnim pregovorima, te tako povratila postojanost veza sa židovskom državom prvi puta nakon krize s brodom Mavi Marmara 2010. S obzirom da je Turska tražila skidanje blokade Pojasa Gaze kao preduvjet za bilo koji razgovor, ovo približavanje je bio Erdoganov poraz. Turci su odbacili svoj preduvjet, a Izrael se ispričao i obećao platiti odštetu stradalima u incidentu Mavi Marmara. Dvije će strane sada poslati veleposlanike, a Turskoj je dozvoljen dovoz humanitarne pomoći u Gazu preko izraelske luke Ašdod, ali samo nakon što Izraelci provjere radi li se o proizvodima koje Tel Aviv dopušta. No, ovdje se ne radi o nekoj normalizaciji, jer je tek potrebno institucionalizirati gospodarsku, diplomatsku i vojnu suradnju, pri čemu valja naglasiti da je Izrael, poslovično, zabrinut zbog turske nove političke kulture koja graniči s antisemitizmom - rezerviranim samo za Izraelce, ali ne i za Arape.
Nakon što je poslao pismo isprike ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog rušenja ruskog zrakoplova na tursko-sirijskoj granici, očekuje se i obnova važnih odnosa s Rusijom. Ruski turisti će ponovno zasjati kao glavni gosti na turskim obalama, ali daleko je to od stvarnog popravljanja političkih i gospodarskih veza.
Sada Moskva očekuje izravnu i temeljitu promjenu turske vanjske politike, osobito prema Siriji, te jasan kraj turske potpore sunitskim pobunjeničkim skupinama koje nerijetko koketiraju s terorizmom. Osobito je potrebno vidjeti kako će Turska percipirati svoju granicu sa Sirijom i kako će se boriti protiv Daeša. Ruski premijer Dmirij Medvjedev i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova bili su jasni da turska isprika ne može odmah obrisati godinu dana neprijateljskog stava. Takva neozbiljnost, u stilu "pogriješili smo, samo smo se šalili, idemo opet raditi zajedno", pokazuje tursku nemogućnost održavanja strategije te taktički zaokret prema upravljanju stabilizacijskog procesa.
U međuvremenu je Erdogan napravio i niz zanimljivih zaokreta prema vladi Abdela Fataha al-Sisija u Egiptu, koju je od rušenja Mohameda Morsija i vlasti Muslimanskog bratstva u srpnju 2013. nazvao nelegitimnom. Javna je tajna da je Saudijska Arabija pokušala posredovati između Ankare i Kaira, kako bi nastala čvrsta tripartitna veza između tri velike sunitske sile na Bliskom istoku.
Tako je turski premijer Binali Yildirim tijekom intervjua za tursku televiziju Haber rekao da ne postoji zapreka za poboljšanjem ekonomskih odnosa s Egiptom i najavio posjete na razini ministara. Ali, kada je upitan o normalizaciji bilateralnih odnosa s Egiptom, Yildirim je rekao da je vrlo jasno kako je demokracija u Egiptu postala žrtvom državnog udara. Taj državni udar značajno je utjecao na odnos Ankare i Kaira, jer je turska vladajuća stranka AKP temeljena na političkoj ideji Muslimanskog bratstva. I iako Turska ne može priznati vladajuću stranu u Egiptu danas, Yildirim ipak ostavlja otvorena vrata, smatrajući kako se život nastavlja u mnogim drugim područjima. Među njima je i plovidba turskih brodova kroz Sueski kanal i Crveno more, zbog čega si Ankara ne može dopustiti rušenje svih odnosa između dvije zemlje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
