Pokušaj vojnog puča u srpnju proizveo je zapravo politički puč u Turskoj, čije se posljedice uviđaju svakim danom. Svakim danom turska vlast postaje sve više autoritarnom, koristeći uvođenje izvanrednog stanja. Nekoliko je vidljivih znakova da se izvanredno stanje zloupotrebljava, a posljednjih dana su se oni značajno povećali.
Prvo, počela se snažno gušiti politička oporba. Sudski i upravni procesi nakon pokušaja vojnog puča nisu više okrenuti samo pučistima, već prije svega protiv medija, oporbenih skupina i kurdskih pokreta. Pisci, publicisti, znanstvenici i intelektualci završavaju iza rešetaka pod optužbom da su teroristi. Dvadeset i četiri kurdskih gradonačelnika je prisilno otpušteno te su na njihova mjesta došli vladini poslušnici. Unatoč tome, većina smijenjenih je zapravo bilo uz vladu što se tiče udara na vojno-gülenovske krugove i sprječavanje nasilne promjene vlasti. Taktiku vlade je u prvim danima nakon puča podržala cijela plejada turskih političkih stranaka, uključujući glavnog sekularnog rivala Republikansku narodnu stranku (CHP), čiji je vođa Kemal Kilicdaroglu također optužio pripadnike Gülenovog pokreta kao teroriste. Ipak, vrlo skoro je Kilicdaroglu ustvrdio da je turska vlada otišla predaleko, te da se sada uhićuju ljevičari i podupiratelji Kemala Atatürka. Problem tih uhićenja jest što ne postoji odrednica Gülenista u kriminalnom smislu. Da li je kriminalac onaj koji simpatizira skupinu, vjerski slijedi Gülena ili djeluje kroz obrazovne i karitativne institucije? Čini se da je uprava i sudstvo ustvrdilo da je to dovoljno makar za otpust s radnog mjesta. Sasvim je drugi problem onih Gülenista koji se strateški skrivaju unutar državnog sustava, što potom dovodi do masovnih uhićenja i davanja otkaza čak i uslijed neosnovane sumnje.
Osobito se vladina ruka obrušila na novinare i medije. Reporteri bez granica sada smještaju Tursku na 151. mjesto od 180 proučavanih zemalja na indeksu medijske slobode 2016. Samo deset godina prije, Turska je bila na 98. mjestu. Krajem rujna u zatvoru se našlo 107 novinara, 155 medija i izdavačkih kuća je zatvoreno. Trećina zatvorenih predstavljaju ljevičarske, kurdske i druge oporbene skupine, koje ni na koji način nisu povezani s pokretom Fethullaha Gülena, kojega turska vlada smatra glavom terorističkih namjera u zemlji. Posljednji slučaj tiče se ulaska policije u sekularno-ljevičarske novine Cumhuriyet 31. listopada. Ove novine su jedne od najstarijih i najpoznatijih novinskih izdaja u povijesti Turske. Novine nastale 1924., kao podupiratelji kemalističke politike, Cumhuriyet je bio ujedno vrlo glasan kritičar vlade. Prema izjavi tužitelja, čelnici Cumhuriyeta, na čelu s glavnim i odgovornim urednikom Muratom Sabuncuom, podupirali su Gülena i Kurdistansku radničku partiju (PKK). Prema riječima tužiteljstva, naslovnica novina 15. srpnja legitimiziraju vojni puč, te se kritika vlade smatra aktivnošću koja je vodila vojnom udaru. Kao posljedica, Axel Springer SE, jedan od najvećih europskih izdavača, neće stvarati nova ulaganja u Tursku, te je najavio da će prodati preostalih sedam posto dionica u turskoj Dogan TV. Na pitanje novinara zašto je izdavačka kuća tako odlučila, Nijemci su bili vrlo jasni - u Turskoj nema slobode tiska.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.